BEOGRAD, 12. maja (Tanjug) - Poskupljenje električne energije u Srbiji ekonomski nije sporno, jer su izneti uverljivi dokazi da je cena struje niska, ali bi se mogao naći prostor da to povećanje bude manje od 15 odsto, smatraju ekonomisti okupljeni oko časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT). Urednik MAT-a Vladimir Vučković rekao je, na predstavljanju novog broja tog časopisa, da cena struje i finansijski rezultati EPS-a zauzimaju važno
BEOGRAD, 12. maja (Tanjug) - Poskupljenje električne energije u Srbiji ekonomski nije sporno, jer su izneti uverljivi dokazi da je cena struje niska, ali bi se mogao naći prostor da to povećanje bude manje od 15 odsto, smatraju ekonomisti okupljeni oko časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Urednik MAT-a Vladimir Vučković rekao je, na predstavljanju novog broja tog časopisa, da cena struje i finansijski rezultati EPS-a zauzimaju važno mesto u pregovorima Srbije i MMF-a.
On je kazao da razmatranje povećanja cene struje nije ništa novo i odluka o tome samo je odložena do početka juna.
"Izneti su uverljivi dokazi da je cena električne energije kod nas niska i predstavlja faktor u formiranju loših rezultata EPS-a... i to će se na ovaj ili onaj način preliti na javne finansije", naveo je Vučković.
On je dodao da ta odluka ekonomski nije sporna ali da postoji socijalni aspekt tog pitanja.
Ekonomista Stojan Stamenković smatra da bi povećanje cena struje moglo biti manje od najavljenih 15 odsto ukoliko bi se ukinula akciza na električnu energiju, odnosno ako bi se taj namet sistemski uvodio i iznosio nula odsto barem u prvoj godini", rekao je Stamenković.
On taj predlog temelji na bazi toga što je budžetski deficit manji od planiranog i smatra da nema potrebe da se budžet puni ubiranjem prihoda od akciza.
"Poskupljenje struje moglo bi da bude manje od 15 odsto, ali verovatno neće biti 7,5 odsto sa čime bih ja bio zadovoljan", zaključio je Stamenković.
ДА ЛИ СТРУЈА ПОСКУПЉУЈЕ?
Да ли је струја у Србији најефтинија у Европи? У марту 2019. године потрошња електричне енергије, у једном домаћинству у Бору, је остварена у износу од 207 kWh (ВТ 160 kWh и НТ 47 kWh). Све трошкове које припадају ЕПС-у (укупно 1.491,77 дин), а јединична вредност износи 7,21 дин/kWh или 71,70% од цифре у рачуну (2.080,49 дин), а 1 kWh, које платио потрошач, износи 10,05 дин/kWh (8,51 €/100 kWh) или 100%, што је више за 2,84 дин/kWh или за 28,26% које остаје ЕПС-у. У 2018. години струја је коштала: у Бугарској 10,1 €/100 kWh, у Немачкој, Данској и Белгији 30 €/100 kWh, просек у ЕУ 21,1 €/100 kWh. С друге стране, платежна моћ грађана Србије је реално и апсолутно најнижа у Европи, 25,50% становништва је у области или на ивици сиромаштва (троше дневно по 1,0 $). Просек месечна плата у фебруару 2019.: Швајцарска 4.370 €, Исланд 3.568 €, Норвршка3.309 €, Немачка 2.270€, БиХ 466€, Србија 444€. Овде треба навести још елементе који утичу на производну цену електричне енергије крађу електричне енергије, ниска ефикасност термоелектрана, код нас око 20 – 25%, а у свету неке термоелектране достижу и 50%, у периоду 2012. до 2017. години украдена је електрична енергија за 6,18 милијарде евра (31,9 милијарде kWh струје), губици електричне енергије износиле 22% (дозвољени технички губици су 5%) високе плате запошљених и прекобројни запошљени, запошљавање по партијској књижици, а стручност није битна, чак генерални директор је по вокацији печењар. Да ли струја да поскупи? Ако поскупи треба објаснити пензионеру, са просечном пензијом 26.327 dinara (223 evra), који треба да плати све дажбине 15.000 динара, како да преживи месец.