BEOGRAD, 7. avgusta (Tanjug) - Potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović prisustovaće danas svečanoj sednici Republičkog odbora Sindikata radnika građevinarstva i industrije gradevinskog materijala Srbije, povodom 75 godina obeležavanja Dana građevinara Srbije - 8. avgusta.
Na sednici će biti uručene Osmoavgustovske nagrade, koje sindikat dodeljuje zaslužnim pojedincima, sindikalnim organizacijama, preduzećima i institucijama, saopštilo je ministarstvo.
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je ove godine jedan od dobitnika nagrade.
Sednica će biti održana u prostorijama Kulturno-sportskog centra "Rad" u Novom Beogradu, navedeno je u saopštenju.
Navršava se 75 godina otkada su posle dugotrajnog štrajka građevinskih radnika Srbije, sindikalna, politička i poslodavačka rukovodstva odlučila da taj datum bude Dan građevinara Srbije.
Građevinski radnici su tražili minimum dostojanstva, pravde, reda, poštovanja, poboljšanja uslova rada i standarda.
Građevinci Srbije su samo od januara do oktobra 1936. godine vodili 19 štrajkova i dva tarifna pokreta u kojima je učestvovalo 16.500 radnika odnosno oko 50 odsto svih zaposlenih radnika u građevinarstvu Srbije.
Početak 1935. godine označio je početak povećanja borbenog raspoloženja građevinaca. Prvi su ustali u odbranu svojih prava kamenoresci, koji su radili na izgradnji crkve Svetog Marka u Beogradu.
Generalni štrajk kamenorezačkih radnika Beograda počeo je aprila 1935. godine i trajao više od mesec dana, sve do ispunjenja svih zahteva.
Ohrabreni rezultatima štrajka kamenorezaca i molero-farbara, štrajkovali su zatim zidari, fasaderi, keramičari, a naročito je bio jedinstven i snažno organizovan štrajk ciglarskih radnika, juna meseca 1936. godine u Kikindi.
Po oštrini sukoba, broju učesnika i dužini trajanja, najoštriji i najorganizovaniji štrajk bio je maja 1936. godine u Beogradu. Radnici su radili u veoma surovim uslovima, radno vreme je trajalo 10, 12 pa i 16 časova dnevno, nadnice su bile veoma niske, a spavalo se po šupama i podrumima. Ovaj štrajk se brzo proširio na skoro celu zemlju.
Građevinski radnici Zemuna i Beograda su kroz brojne štrajkove u periodu od 1935. pa sve do 1940. godine tražili poboljšanje svog položaja, veće nadnice, kraće radno vreme i bolje uslove života i rada na gradilištima.
Nezadovoljni rezultatima brojnih štrajkova, pregovorima sa poslodavcima u skoro petogodišnjem periodu, građevinski radnici Beograda i Zemuna su 4. avgusta 1940. godine otpočeli svoj najveći i najorganizovaniji štrajk.
U Valjevu je bilo najdramatičnije, kada su na štrajkače udarili žandari i policija i štrajk je ugušen terorom, nasiljem i krvoprolićem.
Štrajk je okončan 8. avgusta 1940. godine, ispunjavanjem svih štrajkačkih zahteva i zaključen je kolektivni ugovor sa svim postavljenim uslovima od strane štrajkača, navedeno je u saopštenju.
Ostavi komentar