BEOGRAD, 7. jula (Tanjug) - Pet najuspešnijih lokalnih samouprava u naplati poreza na imovinu - Boljevac, Negotin, Sokobanja, Zaječar i Veliko Gradište - danas su dobile donaciju od ukupno milion švajcarskih franaka.
Sredstva je donirala švajcarska vlada, preko Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), a lokalne samouprave će dobijeni novac uložiti u razvoj infrastrukture, turizma, obrazovanje, sport, kulturu...
Sredstva im je dodelio ambasador Švajcarske u Srbiji Žan Danijel Ruh, koji je naglasio da je ovaj program podsetio na pravu svrhu vladavine prava i demokratije, jer gradjani svojevoljno deo svojih prihoda predaju državi, a ona ih koristi za opšte dobro stanovništva.
Boljom naplatom poreza obezbediće se sredstva za ključne projekte, a opštinski budžeti će biti stabilniji u narednom periodu, dodao je Ruh.
Posebni savetnik ministra privrede Dušan Korunoski istakao je da Ministarstvo privrede snažno podržava lokalne samouprave da uzmu svoju sudbinu u svoje ruke, i povećaju obuhvat i naplatu poreza na imovinu građana.
"To je jedini pravi izvorni prihod jedne lokalne samouprave iz koga ona može da finansira ostale stvari koje se tiču građana", naveo je Korunoski.
On je istakao da ovaj projekat pokazuje da se većim obuhvatom i dobrim popisom nekretnina koje su poreski korisne, postiže veća naplata, bez povećavanja stope poreza.
Lokalne samoprave taj novac mogu uložiti u razvoj infrastrukture na svom području i tako privući investitore i otvaranje radnih mesta, a ne da čekaju na centralnu vlast "da negde naplati i baš njima da novac kako bi napravili nove puteve, slobodne zone, energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu", zaključio je Korunoski.
Predsednik opštine Boljevac Nebojša Marjanović rekao je Tanjugu da je ta lokalna samouprava bila gotovo najbolja po svih osam kriterijuma, i ubedljivo je zauzela prvu poziciju.
On je zahvalio građanima koji su imali svest o tome da treba da plate svoj porez, kao i lokalnoj poreskoj administraciji koja je i pre učešća u ovom projektu, dodao je, vodila odgovornu i objektivnu poresku politiku.
Marjanović je rekao da se radilo na tome da se identifikuje što veći broj poreskih obveznika, a ne da se samo naplatom firmarine "obruši" na velike sisteme, moćne platiše, kao što su NIS, Telekom...
Kada je reč o porezu na imovinu kao izvornom prihodu opštine, problem je bio što poreski obveznici nisu bili dobro identifikovani, a ta imovina se dugi niz godina uvećavala.
"Trudili smo se da ih identifikujemo što više... makar 10 odsto nije predmet oporezivanja, ali ćemo se truditi da ih obuhvatimo koliko je moguće više u narednom periodu", naveo je Marjanović.
Vodja projekta u GIZ-u Aleksandar Grunauer kazao je Tanjugu da je projektom obuhvaćeno devet opština u istočnoj Srbiji, a cilj je poboljšanje uslova poslovanja i životnog standarda gradjana.
"Pomogli smo im da uključe nepokretnosti koje su do sad bile van evidencije poreske administracije i da u dve godine povećaju naplatu poreza, umesto da podignu poresku stopu", objasnio je Grunauer.
Prema njegovim rečima, u Srbiji je u proseku 25 odsto nepokretnosti van evidencije i ti ljudi ne plaćaju nikakav porez na imovinu.
"Ideja je da svi budu jednaki u ispunjavanju te obaveze, a da se kasa puni", naglasio je Grunauer, dodajući da su prihodi ubirani od poreza na imovinu bili veći za 120 odsto u 2014. u odnosu na 2013.
On je precizirao da je Boljevac najbolja opština i dobio je 333.000 evra, druga je Negotin - 250.000 evra, treća Sokobanja -125.000 evra, a četvrto mesto dele Zaječar i Veliko Gradište koji su dobili po 67.500 evra.
Ostavi komentar