Kinezi osmislili aplikaciju sličnu Instagramu, koja je prepuna reklama za kompanije koje se pretvaraju da rade
Neki tvrde da im ovo fiktivno radno iskustvo pomaže u traženju pravog posla, dok drugi priznaju da na taj način lažu roditelje i prijatelje da su se zaposlili, a manje ih košta nego da u radno vreme sede po kafićima. Platforma Sjaohongšu, kineska verzija Instagrama, prepuna je reklama za „kompanije koje se pretvaraju da rade“. Ove firme, čije reklame beleže milione pregleda, nisu zvanično registrovane, a mnoge posluju doslovno na crno, često putem aplikacija za razmenu poruka WeChat.
Reč je o „preduzećima“ koja omogućavaju mladim nezaposlenim Kinezima da se pretvaraju da rade. Svako ko plati dnevnu naknadu između 30 i 50 juana (4 do 7 dolara), dobija kancelariju sa stolom, internetom i drugom kancelarijskom opremom, a osnovna cena uključuje ručak i kafu. Ove firme, specijalizovane za lažne poslove, nude i mnoge dodatne usluge koje se posebno plaćaju.
Zašto bi neko plaćao da se pretvara da radi?
Korisnik može da dobije šefa koji mu izdaje radne zadatke i vrednuje postignute rezultate, da prisustvuje sastancima unutar kompanije i sa poslovnim partnerima, da sa kolegama organizuje štrajk, ili da bude rukovodilac na različitim nivoima, sve do pozicije izvršnog direktora. Mogućnosti su brojne, a koje će lažni zaposleni koristiti zavisi od toga koliko može da plati.
Zašto bi neko plaćao da se pretvara da radi?
Nezaposleni mladi Kinezi imaju različite motive za odlazak na lažni posao. Neki tvrde da im radno iskustvo koje stiču u fiktivnim kancelarijama pomaže da se bolje pripreme za razgovore za pravi posao. Drugi kažu da im je to prilika da se druže sa vršnjacima za mnogo manje novca nego u kafićima. Treći priznaju da glume kako odlaze na posao da bi zavarali roditelje i prijatelje, jer ne mogu više da trpe pritiske okoline zbog toga što su nezaposleni.
Prema zvaničnim podacima kineskog Nacionalnog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2025. godine, stopa nezaposlenosti u gradovima iznosila je 5,3%. Međutim, stopa nezaposlenosti mladih je mnogo veća – u martu je dostigla 16,5% među mladima od 16 do 24 godine, isključujući studente, i 7,2% među onima od 25 do 29 godina.
Dolaze i neki koji rade
Bizarni trend da se plaća za nepostojeći posao sve je popularniji u Kini, pa raste i broj onih koji nude ovakve usluge. Jedna od takvih firmi, u naselju Šuangđing u Pekingu, ispred vrata ima znak advokatske kancelarije. Poseduje nekoliko sala za sastanke i radni prostor za 36 zaposlenih. Ovaj poslovni prostor zaista pripada jednoj advokatskoj kancelariji. Ali, pošto ga advokati retko koriste, dogovorili su se sa jednom preduzimljivom preduzetnicom da izdaje njihove kancelarije mladima koji glume da dolaze na posao.Svakog meseca zajedno prave raspored kada kancelarije koriste advokati, a kada nezaposlena „klijentela“, pri čemu advokati uzimaju novac za najam kancelarija, a ostatak prihoda odlazi organizatorima lažnog posla. Osnivač još jedne od ovih kompanija, takođe u Pekingu, održava aktivnu WeChat grupu od oko 300 korisnika, gde deli fotografije kancelarija. Zanimljivo je da među korisnicima ovih fiktivnih kancelarija ima i onih koji zaista rade neki posao, bilo da su frilenseri ili imaju angažman sa skraćenim radnim vremenom.
Ostavi komentar