BEOGRAD, 8. jula (Tanjug) - Duži period zakupa zemljišta kao vid podsticanja investicija, uvođenje mogućnosti prodaje oranica mladim poljoprivrednicima i besplatna upotreba nekorišćenog zemljišta glavni su predlozi u izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, rečeno je danas na sednici skupštinskog Odbora za poljoprivredu.
V.d. direktora Uprave za poljoprivredno zemljište Dragana Gođevac rekla je obraćajući se na sednici odbora da je predviđeno da se produži period zakupa sa 20 na 30 godina.
Kako je kazala, na Nacrtu izmena tog zakona radi se već nekoliko meseci i održano je više sastanaka kojima su prisustvovali i predstavnici asocijacija i strukovnih udruženja.
"Sva udruženja su davala svoje predloge, a glavni cilj izmena i dopuna zakona odnosi se na uvođenje investicija u poljoprivredu što bi značilo da je predviđeno da se do 30 odsto, maksimalno 30 odsto zemljišta na teritoriji jedinica lokalne samouprave da za investicije do 30 godina", rekla je ona.
Nije samo cilj davanje zemljišta u zakup da bi se izvršila naplata zakupnine nego je cilj ulaganje sredstava u poljoprivredu, po osnovu različitih investicija počev od izgradnje sistema za navodnjavanje, razvoja stočarstva...
"Druga važna izmena odnosi se na zahtev poljoprivrednika da se uvede prodaja poljoprivrednog zemljišta mladim poljoprivrednicima, a za to ima različitih predloga, do 40 godina ili bez limita i to poljoprivrednicima koji imaju u vlasništvu 20 hektara", rekla je ona i dodala da su predlozi asocijacija i poljoprivrednih udruženja da to bude i oko 80 hektara.
Nacrtom se predviđa mogućnost besplatnog korišćenja onog zemljišta koje nije bilo korišćeno u periodu tri ili više godina, mada je postojao predlog da se ta mogućnost uvede i za zemljište i koje je bilo korišćeno.
Kako je kazala, "sve je još uvek na stolu" i ne zna se kada će početi javna rasprava o nacrtu tog zakona. "Razgovaramo svakodnevno svake nedelje se vidjamo sa predstavnicima udruženja predlozi još uvek pristižu", kazala je ona.
Predsednik skupštinskog odbora Marijan Rističević ukazao da će se članovi odbora truditi da doprinesu svojim predlozima da nacrt zakona bude kvalitetniji. "Moja ideja je da treba podstaći stočarstvo, voćarstvo, povrtarstvo, preradu i proizvodnju obnovljive energije", rekao je Rističević i dodao da država ima mogućnost da poveća broj grla kroz instrument državno-poljoprivredno zemljište i da na odredjeni način da povlastice stočarima.
On je kazao da izvozimo stočne hrane za milijardu kilograma žive mere stoke, a da smo pri tome, prošle godine uvezli 327.000 živih svinja.
Ideja je da se maksimalno izadje u susret investitorima i da pravo prečeg zakupa imaju registrovani poljoprivredna gazdinstva, pravna i fizička lica koja su registrovana na teritoriji Srbije. "Mislim da treba obuhvatiti i povrtare jer nisu obuihvaćeni nijednim zakonom, a posebno oni u zastićenim prostorima da i oni imaju pravo prečeg zakupa na odredjeni broj godina, da li je to 20 godina ili manji rok...", kazao je Rističević.
Rističević je rekao da skupštinski odbor ne može da organizuje javnu raspravu ali da se u skupštini može organizovati javno slušanje na kome bi svi mogli da iznesu ideje za što bolji predlog za izmene zakona.
Član skupštinskog odbora Fremond Arpad rekao je da možda ne bi bilo dobro davati u zakup zemljište na 30 godina jer je to previše i da bi trebalo razmotriti kako sprovesti izmene i dopune, a da se sačuva poljoprivredno zemljište koje, kako je kazao, predstavlja prirodno bogastvo.
Na sednici odbora rečeno je i da bi trebalo razmotriti i kako da se poveća površina zemlje za ulaganje, kao i da se povede računa o zemljištu koje se nalazi u državnom vlasništvu.
Ostavi komentar