Više od 200 novinara analiziralo je internu dokumentaciju najveće nemačke banke, koja otkriva upozorenja o sumnjivim transakcijama, veze sa ruskim oligarsima i propuste u kontroli klijenata.
Dvojica uzbunjivača iznela su iz Deutsche Banke više od 15 miliona internih dokumenata koji pokazuju da je najveća nemačka banka godinama dobijala upozorenja o pranju novca, ali je uprkos tome nastavljala saradnju sa rizičnim klijentima, među kojima su bili Džefri Epstin i ruski oligarsi.
Istraživanje pod nazivom „Inside Deutsche Bank“ od jutros objavljuje više od 50 medija širom sveta, među kojima su Financial Times i Le Monde. Projekat je koordinirala južnoafrička neprofitna organizacija Barracuda Media, a dokumenta su prvi dobili indijski novinar Josy Joseph i južnoafrička istraživačka novinarka Khadija Sharife.
Više od 200 novinara mesecima je analiziralo imejlove rukovodilaca, interne procene rizika i izveštaje o sumnjivim transakcijama. Prema pisanju švajcarskog lista 24 heures, među dokumentima se nalazi i devet miliona imejlova, a obim ovog curenja podataka veći je od onog u slučaju Panama Papers.
Uzbunjivači, čiji je identitet zaštićen, poručili su da su „duboko posvećeni javnom interesu“. Prema rečima njihovog advokata, dokumentaciju su dostavili i američkom Ministarstvu pravde, američkoj agenciji za borbu protiv finansijskog kriminala FinCEN i britanskoj poreskoj upravi.
Epstin klijent banke uprkos javno poznatoj presudi
Deutsche Bank je Džefrija Epstina prihvatila kao klijenta u avgustu 2013. godine, iako je njegova osuda za seksualne delikte već tada bila javno poznata.Interni dokument američke bankine jedinice za finansijski kriminal pokazuje da je Deutsche Bank od oktobra 2013. do maja 2019. podnela 21 prijavu sumnjivih aktivnosti, koje su obuhvatale oko 3.000 transakcija povezanih sa Epstinom i njegovim kompanijama, u ukupnoj vrednosti od 581,9 miliona dolara.To je više nego dvostruko od iznosa od „više od 250 miliona dolara“ koji je ranije pomenuo američki senator Ron Wyden.
U odgovoru novinarskom konzorcijumu banka je priznala da je pogrešila kada je 2013. godine prihvatila Epstina kao klijenta i izrazila žaljenje zbog poslovnog odnosa sa njim.
Podaci o Trampovim računima poslati pogrešnoj osobi
Dokumentacija otkriva i da je banka 2016. godine pokrenula interni projekat pod nazivom „Novus Ordo“, koji se odnosio na poslovne veze Donalda Trampa. Godinu dana kasnije jedan zaposleni je greškom poslao spoljnoj osobi link koji je omogućavao pristup finansijskim podacima 1.586 klijenata. Među njima su bila i tri računa povezana sa Trampom, koja su u internoj dokumentaciji bila označena kao „DT“ i „DJT“.
Menadžeri su zaključili da Trampa ne treba obavestiti o incidentu, a izvršni direktor banke Kristijan Zajving odobrio je takvu odluku kratkom porukom: „OK“.
Veze sa saudijskim biznismenom i ruskim oligarsima
Među klijentima banke bila je i kompanija čiji je stvarni vlasnik saudijski biznismen sa takozvane „Zlatne liste“, na kojoj su se nalazila imena navodnih finansijera Al Kaide. Policija je ovu listu pronašla u martu 2002. godine, tokom pretresa prostorija organizacije Benevolence International Foundation u Sarajevu. U dokumentima banke biznismen je označen samo inicijalima. Novinari su utvrdili njegov identitet, ali on nije odgovorio na njihove upite, dok Deutsche Bank nije odgovorila na pitanja o njemu.
Dokumenta otkrivaju i način na koji je banka poslovala sa ruskim klijentima. Jedan insajder opisao je kako su posle 2014. godine sastavljane liste „dobrih i loših oligarha“, dok 24 heures navodi da je banka oko 20 milijardera bliskih Kremlju držala iza zaštite švajcarske bankarske tajne u Cirihu i Ženevi. Novinari naglašavaju da dokumentacija sama po sebi ne dokazuje da je Donald Tramp učestvovao u pranju novca. Ipak, ona otvara ozbiljna pitanja o tome koliko je banka dosledno prijavljivala sumnjive transakcije svojih najmoćnijih klijenata i zašto je, uprkos internim upozorenjima, godinama nastavljala saradnju sa njima.
Ostavi komentar