BEOGRAD, 8. aprila (Tanjug) - Stopa siromaštva smanjena je u Srbiji u periodu od 2013. do 2015. za 0,5 odsto, rečeno je danas na predstavljanju novog ekonomskog izveštaja Svetske banke. Prosečna godišnja stopa siromaštva u Srbiji, Albaniji, Makedoniji i Crnoj Gori smanjena je za oko dva odsto, navodi se u Izveštaju.
Stopa rasta u zemljama jugoisočne Evrope iznosila je u proseku 2,1 odsto, dok je u Srbiji koja je, kako konstatuje Svetska banka, najviše bila pogođena poplavama u 2014. procena rasta za prošlu godinu 0,8 odsto.
"Srbija je ostvarila veći rast nego što je inicijalno očekivano, a ovi pozitivni rezultati se prevode u investicije u privatni sektor, što dovodi do povećanja radnih mesta i smanjenje siromaštva", konstatovali su stručnjaci Svetske banke.
Viši rast u 2015, u čitavom regionu, doneo je nova radna mesta u privatnom sektoru, što je uz nižu inflaciju povećalo prihode domaćinstava i smanjilo siromaštvo. Između 2013. i 2015. godine u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji oko 140.000 ljudi je izbeglo siromaštvo, s druge strane u izveštaju je navedeno da uprkos rastu i zaposlenosti koja konačno reaguje na taj rast nezaposlenost u regionu je na neprihvatljivo visokom nivou u proseku od 21,5 odsto.
Oživljavanje investicija je poguralo privredni rast što posebno važi za ulaganja u privatnom sektoru - strana i domaća.
Rast je pogurao i veći izvoz, a sve ukupnoi gledano to su znaci postepenog napretka.
Regionalna direktorka u Svetskoj banci Elen Goldstin rekla je da prvi znaci pomeranja u pravcu investicija i rasta predvođenog izvozom u jugoistočnoj Evropi ohrabruju. "Ponovno uravnoteženje mora da se podrži na dugi rok produbljivanjem reformi i preokretanjem produktivnosti koja od vremena globalne krize opada", rekla je ona.
Goldstin je istakla da je veća produktivnost ključ i za veći rast u regionu, kako je kazala, rast može da se postigne ako se države koncentrišu na dugoročne reforme koja se odvija na pet stubova. Ti stubovi su, kako je kazala, eliminisanje barijera za formalno zapošljavanje, dalje unapređenje poslovne klime, smanjenje državnog aparata i poboljšanje usluga javnog sektora, veća trgovinska i finansijska integracija, kao i obezbeđivanje održivog korišćenja prirodnih resursa.
Ona je upozorila da su, iako su investicije i rast na dobroj putanji, rizici vezani za oporavak Evrope i sveta i dalje prisutni.
Ostavi komentar