Dok troškovi života rastu, građani Srbije sve teže odvajaju novac za štednju, ali i dalje nastoje da obezbede finansijsku rezervu za nepredviđene situacije. Ipak, umesto ulaganja, većina se opredeljuje za tradicionalne oblike čuvanja novca.
Prema nacionalno reprezentativnom istraživanju kompanije M2S Research, koje prenosi BIZLife, 66 odsto punoletnih građana Srbije štedi redovno ili povremeno, dok svega 16 odsto investira. Posebno je zanimljivo da 46 odsto štediša čuva gotovinu u stranoj valuti kod kuće.
Za čak 75 odsto štediša osnovni motiv je obezbeđivanje novca za nepredviđene i vanredne situacije. Dok mlađi građani češće štede za putovanja, veće kupovine i rešavanje stambenog pitanja, starijima je važnija finansijska sigurnost.
Ipak, štednja često zavisi od raspoloživog novca na kraju meseca. Redovno štedi 47 odsto ispitanika koji odvajaju novac, dok 40 odsto to čini povremeno. Čak 41 odsto štediša uspeva da izdvoji najviše deset odsto mesečnih prihoda. Tri četvrtine njih žali što ranije nije počelo da štedi.Kada je reč o zaštiti novca od inflacije, građani najviše veruju nekretninama, koje navodi 45 odsto ispitanika, zatim stranoj valuti sa 37 odsto i investicionom zlatu sa 29 odsto.
Ovi podaci predstavljaju stavove građana, a ne garanciju da će navedeni oblici imovine sačuvati vrednost novca. Finansijska nesigurnost posebno pogađa mlade. Oko 45 odsto ispitanika mlađih od 30 godina ima dovoljno ušteđevine da bez novih prihoda pokrije troškove života za najviše dva meseca.
Gotovo polovina građana zabrinuta je i zbog uticaja inflacije na kupovnu moć i vrednost ušteđevine, dok domaćinstva sa nižim prihodima sve češće smanjuju štednju i koriste postojeće rezerve za svakodnevne potrebe.
Oprez je izražen i kada je reč o investiranju. Čak 56 odsto štediša i investitora daje prednost sigurnijim opcijama sa manjim potencijalnim prinosom, dok je svega 18 odsto spremno da prihvati veći rizik radi veće zarade. Ipak, interesovanje za ulaganja postepeno raste: 14 odsto građana koji trenutno ne investiraju planira da počne u narednih godinu dana.
Posebnu pažnju privlači investiciono zlato, o čijoj kupovini u narednih 12 meseci razmišlja 49 odsto štediša i investitora.
Međutim, 71 odsto postojećih kupaca zlato je kupovalo od privatnih lica, što otvara pitanja provere autentičnosti, porekla i sigurnosti kupovine. Istraživanje ukazuje i na nedovoljno poznavanje finansijskih pojmova, poput diversifikacije ulaganja i složene kamate, koje razume približno 30 odsto ispitanika.
Istovremeno, 52 odsto građana želi da unapredi znanje o upravljanju novcem. Rezultati pokazuju da građani Srbije nisu izgubili naviku štednje, ali da novac prvenstveno čuvaju kao zaštitu od neizvesnosti. U uslovima rastućih troškova života, finansijska sigurnost i rezerva za teške dane i dalje imaju prednost nad rizikom i mogućnošću ostvarivanja veće zarade.
Ostavi komentar