Tekst objavljen: 24.06.2015 10:18        


ZAGREB, 24. juna (Tanjug) - Ekonomski institut Zagreb (EIZ) predviđa da će hrvatska privreda u ovoj i sledećoj godini stagnirati. U ovoj godini predviđen je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,4 odsto, a u 2016. od 0,9 odsto i tako niske stope rasta BDP-a, pogotovo ako se ponavljaju kroz duže vreme, klasifikuju se kao ekonomska stagnacija, objasnili su analitičari EIZ-a u saopštenju, prenosi Tportal.

Stagnacija hrvatske privrede u ovoj i idućoj godini

U odnosu na poslednju prognozu EIZ-a iz marta, procena rasta BDP-a za 2015. revidirana je za 0,2 postotna boda naviše, na 0,4 odsto, dok je procena rasta BDP-a za 2016. povećana sa 0,8 na 0,9 odsto.
Osnovni razlog promene prognoza, navode analitičari EIZ-a, nalazi se u reviziji BDP-a za 2013. i 2014. godinu, prema kojoj su investicije i uvoz promenili trend iz padajućeg u rastući, a i izvoz je rastao brže od ranije procene. U skladu s tim, analitičari su promenili i prognoze za ta tri činioca BDP-a.

Većina neizvesnosti koje mogu da utiču na tačnost EIZ-ove prognoze vezana je za nastavak rastućeg trenda investicija, kao i nadolazeći parlamentarni izbori i politika koju provodi trenutna Vlada.
U EIZ-u ističu da je moguće da se već ove godine prognoze daljnjeg rasta investicija ne ostvare ukoliko se pokaže da je nedavni rast investicija bio samo privremenog karaktera zbog predstojećih izbora u Hrvatskoj.
Iako je Vlada pod velikim pritiskom Evropske komisije za sprovođenje fiskalne konsolidacije, usled Procedure prekomernog deficita i Evropskog semestra, poslednji signali iz Brisela upućuju na to da se Evropska komisija prema zemljama članicama neće odnositi previše strogo, što znači da Vlada u izbornoj ili predizbornoj godini neće biti sklona ozbiljnijoj fiskalnoj konsolidaciji i većim reformskim potezima, smatraju u EIZ-u.

U skladu s tim, navode kako je u ovoj godini izgledan deficit budžeta opšte države na nešto nižem nivou nego 2014. godine i da će iznositi 5,5 odsto BDP-a. U 2016. godini moguća je značajnija fiskalna konsolidacija koja bi mogla da smanji deficit na nešto niži nivo, tako da se očekuje da on bude 5,1 odsto BDP-a, navedeno je u tekstu.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana