BEOGRAD, 28. aprila (Tanjug) - Vlada Srbije smanjila je probleme, ali ih nije eliminisala, a da bi pogurala privredni rast, mora da unapredi konkurentnost kroz ulaganja u infrastrukturu, formiranje klastera, i uz privlačenje stranih investicija, rečeno je danas na Četvrtoj konferenciji finansijskih direktora. Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) Ana Trbović izjavila je da je sadašnja vlast nasledila "kola koja
BEOGRAD, 28. aprila (Tanjug) - Vlada Srbije smanjila je probleme, ali ih nije eliminisala, a da bi pogurala privredni rast, mora da unapredi konkurentnost kroz ulaganja u infrastrukturu, formiranje klastera, i uz privlačenje stranih investicija, rečeno je danas na Četvrtoj konferenciji finansijskih direktora.
Dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA) Ana Trbović izjavila je da je sadašnja vlast nasledila "kola koja idu nizbrdo", i iako nije uspela da preokrene trend, uspela je da "povuče ručnu".
Ona se u svom izlaganju osvrnula i na izveštaj Fiskalnog saveta i podsetila da su tri poruke bile važne.
Prvo, problemi su smanjeni ali i dalje postoje, drugo, uštede na strani investicija nisu dobre i morali bi da povećamo ulaganja u infrastrukturu, a treće u prva tri meseca je došlo do povećanja neporeskih prihoda koji će, ukoliko izostanu strukturne reforme, biti privremeni.
Profesor FEFA Nebojša Savić ukazao je da Srbija u periodu ekonomske krize, od 2008. do 2013. godine nije uspela da ostvari privredni napredak, ocenivši da je privredni rast moguć samo u tesnoj vezi sa socijalnim razvojem, koji treba simultano da se razvijaju.
Ključna stvar za razvoj konkuerentnosti Srbije, da unapredimo povoljnu geografsku lokaciju zemlje razvojem infrastrukture, javnih službi i tradicionalnih klastera, kao što su poljoprivredni, turistički i automobilski, modernim klasterima u oblasti medicine, farmacije, malih i srednjih preduzeća i informaciono-komunikacionih tehnologija, rekao je Savić.
Ona je kritikovala primenu propisa u Poreskoj upravi, jer se "ne zna kako će Poreska uprava postupiti u odredjenim situacijama".
"Problem je i to što taj servis poreskim obveznicima nije dovoljno razvijen i ne pruža adekvatne informacije na osnovu kojih oni mogu da posluju i da budu sigurni šta se i kako primenjuje od propisa", rekla je ona.
Veliki pomak u tom smislu je, dodala je, uvodjenje elektronskog podnošenja poreskih prijava.
"U jednom trenutku je došlo do razočaranja kad su se rokovi pomerili, ali je dobro da se na tome i dalje radi i taj element može da omogući i bolju efikasnost poreske uprave i smanjenje troškova poslovanja kompanija u Srbiji", navela je Bujić.
Direktor u revizorskoj kući Dilojt Srbija Aleksandar Knežević naveo je da prema anketi koju je ta konsultantska kuće sprovela u oko 550 kompanija u 13 zemlja okruženja, oko 60 odsto njih u narednih godinu dana planira da radi biznis restrukturiranje.
Oko 35 odsto njih očekuje da će Srbija ući u recesiju, a čak 58 odsto kompanija ocenjuje da ćemo imati privrednu stagnaciju, naveo je Knežević.
Govoreći o uslovima rada banaka na tržištu Srbije, finansijski direktor u Alfa banci Srbija Vladimir Tofoski naveo je da su kamatne stope na kredite u Srbiji visoke, ali da banke ne zaradjuju mnogo od toga, jer imaju razne druge troškove koje moraju da plate i koje bi morale da smanjuju.
On je naveo da od 29 banaka koje posluju u Srbiji, njih 18 je prošle godine ostvarilo profit, od kojih je samo jedna imala profit veći od 10 odsto. Bankama bi se, kako je rekao, više isplatilo da su ulagale u državne hartije od vrednosti, jer bi tako ostvarile veći profit uz manje komlikovane procedure i transakcije.
Banke najviše od svih troškova koje utiču na visinu kamatne stope moraju da se pozabave troškovima rizika i operativnim troškovima, rekao je on, podsetivši da je tolerancija rizika, pre početka ekonomske krize, bila veća i da banke sada moraju da se nose sa nenaplativim kreditima koje su ranije lako odobravale i zbog čega sada kredite odobravaju samo "dobrim" klijentima.
Operativni trošak banaka u Srbiji je takodje veliki jer moraju da ispoštuju "brdo" procedura, kao i da održavaju rad filijala, zbog čega se njihov broj u poslednje vreme smanjuje, uz otpuštanje zaposlenih, da bi banka u sadašnjim ekonomskim uslovima ostala konkurentna na tržištu, dodao je Tofoski, koji je ukazao da kamatne stope na kredite u Srbiji poslednje tri godine padaju zbog racionalizacije troškova banaka.
Ostavi komentar