ZAGREB, 19. marta (Tanjug) - Hrvatski bruto inostrani dug na kraju 2014. iznosio je 46,7 milijardi evra, što je 800 miliona evra više nego godinu dana ranije, a taj rast je, po oceni analitičara Rajfajzen banke (RBA), posledica medjuvalutnih promena, odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svetskim deviznim tržištima. Bruto inostrani dug, koji uključuje dugove države, kreditnih institucija, preduzeća i stanovništ
ZAGREB, 19. marta (Tanjug) - Hrvatski bruto inostrani dug na kraju 2014. iznosio je 46,7 milijardi evra, što je 800 miliona evra više nego godinu dana ranije, a taj rast je, po oceni analitičara Rajfajzen banke (RBA), posledica medjuvalutnih promena, odnosno snažnog jačanja američkog dolara na svetskim deviznim tržištima.
Bruto inostrani dug, koji uključuje dugove države, kreditnih institucija, preduzeća i stanovništva, na kraju 2014. je dostigao 108,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i u odnosu na godinu ranije porastao je za 1,7 odsto, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Analitičari RBA ocenjuju da je aprecijacija američke valute u odnosu na evro za više od 11,5 odsto u odnosu na kraj 2013. godine imala poseban uticaj na nominalni iskaz duga države zbog izdatih državnih obveznica na američkom tržištu, preneo je portal Seebiz.
U RBA-u napominju da se, uz isključenje uticaja medjuvalutnih i ostalih promena, dug smanjio za 300 miliona evra, prvenstveno kao posledica izraženijeg razduživanja kreditnih institucija koje traje treću godinu za redom.
Prema poslednjim dostupnim podacima centralne banke, samo u prvih 11 meseci dug drugih monetarnih institucija smanjen je za više od 1,3 milijarde evra.
"Tokom 2015. godine očekujemo nastavak blage dinamike rasta javnog duga koji će biti podržan valutnim kretanjima, tj. očekivanim jačanjem dolara u odnosu na evro, nastavkom procesa zaduživanja privatnih preduzeća kod inostranih poverilaca, kao i zaduživanjem države na inostranim tržištima kapitala", zaključili su analitičari RBA .
S druge strane, oni očekuju nastavak razduživanja kreditnih institucija, stanovništva ali i javnih preduzeća, dok bi udeo bruto inostranog duga u BDP-u trebalo da nastavi da raste i pod uticajem stagnacije privrede, uz istovremeni izostanak inflatornih pritisaka.
Ostavi komentar