ZAGREB, 28. aprila (Tanjug) - Srpska vlada je ovih dana potpisala s investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ugovor o izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa Beograd na vodi, vredan 3,5 milijarde evra, a Hrvatska pak ima projekt Zagreb na Savi, koji je vredan oko 1,4 milijarde evra, aktuelizovan 2012. godine čija bi gradnja mogla da počne za dve godine, piše danas "Večernji list". Projekat Zagreb na Savi aktuelizovao je bivši pr
ZAGREB, 28. aprila (Tanjug) - Srpska vlada je ovih dana potpisala s investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ugovor o izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa Beograd na vodi, vredan 3,5 milijarde evra, a Hrvatska pak ima projekt Zagreb na Savi, koji je vredan oko 1,4 milijarde evra, aktuelizovan 2012. godine čija bi gradnja mogla da počne za dve godine, piše danas "Večernji list".
Projekat Zagreb na Savi aktuelizovao je bivši prvi potpredsednik Vlade Hrvatske Radimir Čačić još 2012. godine. Prema tadašnjim obećanjima ceo projekt je trebalo da bude gotov do 2020. godine.
Osim što se u beogradskom i zagrebačkom projektu radi o velikim investicijama uz obalu Save i što im nazivi slično zvuče, ipak je reč o dva potpuno različita projekta, navodi "Večernji".
Zagreb na Savi, kako se navodi, pokrenut je najviše zbog rešenja problema vodosnabdevanja, odbrane od poplava, zaštite okoline i korišćenja hidroenergetskih potencijala toka Save, mada su ranije neki političari govorili o gradnji poslovnih i stambenih gradjevina na obe obale Save, ali i o gradnji kompleksa Vladinih zgrada.
List, takodje, ističe da je bitno da je projekt u visokoj meri definisan i da je postignuta saglasnost oko projekta sa desetak ključnih institucija, što u Beogradu, kako navode, nije bio slučaj.
"Nema razloga da se taj projekt ne realizuje, ali dinamika kakvu naša vlada ima takva je kakva je", navedene su Čačićeve reči uz konstataciju da je i njegov naslednik na ministarskom mestu Ivan Vrdoljak prihvatio projekt Zagreb na Savi sa idejom o stambeno-poslovnoj oblasti.
Medjutim, direktor firme "Program Sava" Dubravko Ponoš ističe da je urbana regeneracija obala Save u Zagrebu tek na šestom mestu od ukupno 13 segmenata zbog kojih se krenulo u taj projekt koji vodi njegova firma i koja je osnovana baš za tu svrhu.
On kaže da Zagreb na Savi nema intenciju uredjenja prostora i objašnjava da su se pri razvoju tog projekta razradjivale tri opcije.
Jedna je da se izgrade novi pragovi koji bi kontrolisali Savu i podzemne tokove, druga je opcija bila gradnja pet velikih hidroelektrana, a treća je prokop kanala Sava-Sava, odnosno da se postojeći kanal Sava-Odra u najbližoj tački opet poveže sa Savom.
U sklopu te treće opcije je i gradnja sedam hidroelektrana, tri velike Ć Podsused, Prečko i Sisak, kao i četiri male Ć Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka.
Za spajanje Save s kanalom trebalo bi da se prokopa pet kilometara novog kanala. Gradnja HE Podsused stajala bi oko 260 miliona evra, HE Prečko 164 miliona evra, a HE Sisak 213 miliona evra. Za gradnju četiri male hidroelektrane potrebno je uložiti 213 miliona evra.
Tih sedam hidroelektrana godišnje bi proizvodile oko 636 gigavatčasova električne energije, što je 23 odsto ukupne godišnje potrošnje Zagreba.
Trećom bi se opcijom u Zagrebu uz obalu Save oslobodilo oko 350 hektara zemljišta. Savom bi kroz Zagreb mogli da plove manji turistički brodovi, a Velika Gorica mogla bi da dobije rečnu luku.
Ponoš kaže da se trenutno za treću opciju izradjuje studija isplativosti, dok se za sve tri opcije radi Strateška studija uticaja na okolinu koju sufinansira Europska unija sa 1,5 miliona evra, dok je Hrvatska osigurala 500.000 evra.
On je najavio da će do avgusta ove godine biti gotova oba dokumenta i da bi se za manje od dve godine moglo poceti s prvim projektom, a to je gradnja HE Podsused. Realizacija celog projekta predvidjena je u roku od deset do 12 godina. Projekt bi se pak sufinancirao iz fondova EU, a na listi je za finansiranje iz "Junkerovog plana" , koji predvidja 315 milijardi evra investicija u EU.
Hrvati se, takodje, nadaju da će učešće u realizaciji uzeti i strani investitori koji su već pokazali interesovanje, posebno kada su hidroelektrane u pitanju.
Šta te od svega toga da bude i šta će biti na obalama Save, prema Ponošovim rečima odlučiće Grad Zagreb, arhitekti i gradjani Zagreba, ali se u svakom slučaju se radi o "najvećem i najkompleksnijem projektu koji Hrvatska ima".
Ostavi komentar