Naučnici su u Rusiji pronašli do sada nepoznat mineral čija cena dostiže 145 dolara po milimetru. Zbog jedinstvenog sastava i izuzetno složene strukture već je privukao pažnju naučne zajednice.
Otkrivanje novih minerala prava je retkost u savremenoj nauci, a još je ređe da neko otkriće izazove toliku pažnju zbog svoje vrednosti i jedinstvenog hemijskog sastava. Upravo to dogodilo se u Rusiji, gde su istraživači pronašli do sada nepoznat mineral za koji tvrde da po vrednosti višestruko nadmašuje zlato i predstavlja svojevrsnu riznicu hemijskih elemenata.
U Rusiji je otkriven mineral čija cena znatno premašuje cenu zlata, saopštilo je rusko Ministarstvo prosvete i nauke.
- Istraživači iz Kolskog naučnog centra Ruske akademije nauka, Državnog univerziteta u Sankt Peterburgu i Mineraloškog muzeja A. E. Fersmana otkrili su do sada nepoznat mineral u rudniku Kirovski u Hibinskom masivu - navodi se u saopštenju koje prenosi RIA Novosti.
Ministarstvo ističe da je reč o izuzetno neobičnom mineralu koji sadrži itrijum, jedan od retkih zemnih elemenata.
- Zato to nije samo izuzetno lep kamen, već i svojevrsni hemijski arhiv Zemljine kore. Itrijum, silicijum, kalijum, natrijum i praktično čitav periodni sistem elemenata nalaze se u jednom kristalu - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da prosečna cena samo jednog komadića ovog minerala iznosi oko 145 dolara po milimetru, što je znatno više od vrednosti zlata.
Kolski uzorak jedinstven je i po tome što sadrži kalcijum, mangan i fluor, dok se struktura pronađenog kristala ubraja među najsloženije mineralne strukture poznate nauci.
Izuzetno redak i veoma vredan
Klasični aškroftin je ružičast, providan, krhak i izuzetno redak silikatni mineral. Njegova najveća nalazišta nalaze se na Grenlandu, dok je do sada otkriven i u Kanadi i Italiji, podseća RIA Novosti. Aškroftin pripada grupi silikata i karbonata alkalnih i retkih zemnih elemenata i važi za jedan od najsloženijih minerala u pogledu svoje kristalne građe.
U naučnim krugovima najpoznatija je njegova varijanta aškroftin-(Y), bogata itrijumom, čija se kristalna rešetka smatra jednom od najsloženijih u mineralogiji. Upravo zbog toga novo otkriće predstavlja značajan doprinos proučavanju geološke istorije Zemlje i razvoja mineralnih struktura.
Ostavi komentar