NOVI SAD, 13. maja (Tanjug) - U Srbiji je za upravljanje vodama, vodosnabdevanje i tretman otpadnih voda do 2030. godine potrebno uložiti oko 5,5 milijardi evra, rečeno je danas na Medjunarodnom energetskom forumu "Korišćenje i tretman komunalnih i industrijskih otpadnih voda".
NOVI SAD, 13. maja (Tanjug) - U Srbiji je za upravljanje vodama, vodosnabdevanje i tretman otpadnih voda do 2030. godine potrebno uložiti oko 5,5 milijardi evra, rečeno je danas na Medjunarodnom energetskom forumu "Korišćenje i tretman komunalnih i industrijskih otpadnih voda".
Potpredsednik Skupštine AP Vojvodine Milivoj Vrebalov je naglasio da je tretman i komunalnih i otpadnih voda tema od izuzetne važnosti za Srbiju.
"Ova tema je alarmantna, a očigledan primer je Vojvodina u kojoj ima 210 registrovanih zagadjivača", rekao je Vrebalov, na forumu u organizaciji Centralno-evropskog foruma za razvoj (CEDEF).
Pomoćnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine Aleksandar Vesić podsetio je da je procenjeno da će u oblast zaštite životne sredine do 2030. biti potrebno da se uloži oko 10,6 milijardi evra da bi se ta oblast uskladila sa evropskim standardima.
Finansijski najzahtevniji sektori u kojima su potrebne najveće infrastrukturne investicije su upravljanje vodama, uključujući tretman otpadnih voda i vodosnabdevanje - 5,55 milijardi evra, sektor za upravljanje otpadom - 2,8 milijardi evra, sektor za industrijsko zagadjenje i buku - 1,54 milijardi evra, sektor za kvaliteta vazduha i klimatske promene - 0,45 milijardi evra, sektor zaštite prirode - 0,14 milijardi evra i sektor za hemikalije i GMO - 0,1 milijardi evra", naveo je Vesić.
"Na teritoriji AP Vojvodine od ukupne količine otpadnih voda iz naselja i industrije prečišćava se svega 10 odsto, dok je registrovano više od 500 zagadjivača, naveo je pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine Slobodan Puzović i dodao da 12 odsto stanovništva nije pokriveno sistemom za odvodjenje otpadnih voda, a više od 65 odsto industrijskih postrojenja ne prečišćava svoje otpadne vode.
On je ukazao da je neophodna koordinisana dugoročna akcija na promeni svesti svih da bi se ta situacija promenila, kao i primena zakonske regulative u praksi, uz odgovarajuće sankcionisanje zagadjivača i obezbedjivanje zakonskog mehanizma za punjenje budžetskog fonda na nivou Pokrajine, uz ponovno formiranje Fonda za zaštitu životne sredine.
Ukupne investicije iz budžeta Vojvodine u poslednjoj deceniji, koja su uložena u sektor upravljanja komunalnim otpadnim vodama, premašila su 6,5 milijardi dinara, ali su bila nedovoljna za ozbiljnije rešavanje problema, ukazao je Puzović.
Zamenik ambasadora Izraela, koji su pomogli održavanje foruma, Itaj Milner ukazao je da je nestašica vode glavni problem u Izraelu, u kojoj vladaju sušni i polusušni klimatski uslovi.
"Potrošnja vode koja prevazilazi prirodnu stopu vodne akumulacije i zagadjenja doprineli su intenzivnom pritisku na vodne resurse. Izrael je, da bi odgovorio na ove izazove, stimulisao tehnološke inovacije u oblasti voda i uz državnu podršku razvijena je i unapredjena kanalizaciona infrastruktura širom zemlje, čime je omogućeno da se opasnost po životnu sredinu pretvori u vredan resurs," rekao je on i dodao da je Izrael postao svetski lider u razvoju tehnologija za uštede voda u poljoprivredi, s ciljem da se u narednih pet godina 90 odsto recikliranih otpadnih voda koristi u poljoprivredi.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović ukazao je da odvodjenje i prečišćavanje atmosferskih i otpadnih voda u lokalnim samoupravama vrše JKP Vodovod i kanalizacija kojih na teritoriji ima 178 u Srbiji.
Veliki broj tih preduzeća, kako je rekao, nema ugradjen ni merač protoka i količine otpadnih voda, čija je ugradnja zakonom propisana pre više od 20 godina, a kompletan izveštaj o otpadnim vodama za 2012. godinu dostavilo je svega 23 preduzeća, a u 2013. svega 47 preduzeća.
Predsednik Upravnog odbora CEDEF-a Jovanka Arsić-Karišič je istakla da rešenje pitanja otpadnih voda i upravljanje vodama jedno od najkopleksnijih i najzahtevnijih pitanja u procesu pristupanja Srbije EU koje je obuhvaćeno Poglavljem 27 - pitanje zaštite životne sredine.
Ona je navela da manje od 10 odsto stanovništva zemlje ima efektivni tretman otpadnih voda i većina postojećeg tretmana ne odgovara potrebama, odnosno, izgradjena postrojenja su prevazidjena i po kapacitetu i po tehnologiji prečišćavanja.
Ostavi komentar