ZAGREB, 5. maja (Tanjug) - Zatezna kamata za gradjane u Hrvatskoj biće spuštena sa sadašnjih 12,14 na 8,14 odsto, dok će za firme zatezna kamata pasti za dva procentna poena i iznosiće 10,14 odsto, najavio je hrvatski ministar pravosudja Orsat Miljenić. "Kada dug predje odredjeni iznos, dužnik gubi motivaciju da ga vrati", rekao je Miljenić.
ZAGREB, 5. maja (Tanjug) - Zatezna kamata za gradjane u Hrvatskoj biće spuštena sa sadašnjih 12,14 na 8,14 odsto, dok će za firme zatezna kamata pasti za dva procentna poena i iznosiće 10,14 odsto, najavio je hrvatski ministar pravosudja Orsat Miljenić.
"Kada dug predje odredjeni iznos, dužnik gubi motivaciju da ga vrati", rekao je Miljenić.
Ministarstvo pravosudja će pokrenuti hitnu promenu tri zakona koji regulišu iznose zateznih kamata - Zakona o obaveznim odnosima, Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o finansijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, prenosi Večernji list.
U odnosu na članice EU, Hrvatska u ovom trenutku naplaćuje najveću zateznu kamatu na prekoračenja, koja je za gradjanstvo 12 odsto, a za firme 12,14 ili 15 odsto, u zavisnosti od tipa ugovornog odnosa.
Veće zatezne kamate od hrvatskih u svetu imaju samo Srbija (15 odsto) i Rusija (20,50 odsto), navedeno je u tekstu.
Smanjenjem zateznih kamata poverenici će godišnje izgubiti nekoliko milijardi kuna. Ministarstvo pravosudja procenjuje da će pad kamata samo u sudskim postupcima smanjiti obavezu dužnika za 800 miliona kuna (više od 100 miliona evra) godišnje.
S obzirom na to da je zatezna kamata za gradjane osnovica za regulisanje najveće dopuštene kamate na potrošačke i stambene kredite, u prelaznim zakonskim odredbama propisaće se i novi iznosi najvećih dopuštenih kamata, piše Večernji.
Maksimalne kamate na potrošačke kredite spustiće se sa 11 na 10,14 odsto, dok se maksimalna kamata na stambene kredite spušta sa 9,0 na 8,14 odsto.
Novi stambeni krediti odobravaće se uz 5,75 odsto kamate, a starijih ima i uz kamatu oko 7,0 odsto.
Ovo će biti drugi pokušaj Vlade da interveniše po pitanju iznosa zatezne kamate: Prvi pokušaj Ministarstvo finansija imalo je početkom 2014. godine, ali su tada naišli na snažno protivljenje banaka koje su bile protiv vezivanja maksimalne kamatne stope na kredite i zatezne kamate.
Miljenić je uveren da će kroz izmenu tri zakona, koji regulišu to područje, bankama izbiti iz ruke glavni prigovor s obzirom na to da medjunarodna direktiva obavezuje sve države da naglase kazneni karakter zatezne kamate u poslovnim odnosima i ona je svuda referentna kamatna stopa u pojedinoj zemlji uvećana za osam.
Ostavi komentar