Tekst objavljen: 17.03.2013 14:09        


Ministri finansija EU i Međunarodni monetarni fond dogovorili su se da odobre Kipru paket pomoći od 10 milijardi evra. Kipar, koji je tražio 17 milijardi evra pomoći, za uzvrat mora da smanji deficit, poveća poreze i reformiše bankarski sistem.

Haos na Kipru: Invazija građana na bankomate

Prema sporazumu, svi građani koji na svojim računima imaju manje od 100.000 evra moraće da plate jednokratni porez od 6,75 odsto, dok će na veće bankarske depozite morati da bude plaćen porez od 9,9 odsto.

Na privatnim računima kiparskih banaka je 70 milijardi evra, a trećina vlasnika računa su stranci, uglavnom iz Rusije i Velike Britanije.
Ispred mnogih bankomata formirani su redovi, a one banke koje inače danas rade, zatvorile su svoje filijale nakon naleta građana koji su želeli da podignu svoju ušteđevinu.

Ministar finansija Mihalis Saris branio je svoju odluku da prihvati uvođenje jednokratnih poreza, rekavši da je to bila najmanje štetna opcija i da je to način da se spreči potpuni bankrot zemlje.

Predsednik Kipra Nikos Anastasijades, koji je ranije uveravao građane da neće prihvatiti sporazum koji zahteva od deponenata da podele gubitke, rekao je danas da je ta odluka doneta da bi se zemlja sačuvala od finansijskog sloma.

Anastasijades je saopštio da Kipar nije imao drugih mogućnosti osim da prihvati paket pomoći od međunarodnih zajmodavaca, koji zahtevaju uvođenje poreza na bankarske depozite.

Bez toga, dodao je Anastasijades, u utorak bi došlo do kolapsa celog kiparskog bankarskog sistema, jer bi tada Evropska centralna banka obustavila finansiranje kiparskih problematičnih banaka. To bi izazvalo bankrot zemlje, a moguće i izlazak iz evrozone.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Kipar ekonomska kriza dužnička kriza porez plaćanje poreza bankrot

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana