Tekst objavljen: 25.10.2012 7:47        


Na bankarskom tržištu uskoro bi moglo da bude manje banaka u državnom vlasništvu. To praktično i predviđa Predlog zakona o preuzimanju imovine i obaveza problematičnih banaka, čije je usvajanje po hitnom postupku pre dva dana najavio Mlađan Dinkić, ministar finansija i privrede.

Spremna "metla" za državne banke

Za početak slučaj Agrobanke će se rešiti tako što će se ujediniti (merdžovati) s Poštanskom štedionicom.

Inače, oni koji su imali uvid u Predlog zakona kažu da taj propis sadrži i odredbu po kojoj odluku o pripajanju jedne banke drugoj donosi vlada uz pribavljeno pozitivno mišljenje Narodne banke Srbije. To znači da je potrebna njena saglasnost kao nekog ko je zadužen za stabilnost finansijskog sistema.
Koja banka je sledeća na spisku, za sada je nepoznato, ali činjenica je da, zbog lošeg finansijskog stanja, ima još kandidata za pripajanje drugoj banci. Pre svega, to mogu biti Razvojna banka Vojvodine koja ima veliki procenat nenaplativih i Privredna banka Beograd, kojoj ni nedavna dokapitalizacija nije pomogla da pozitivno posluje.

Predlog pomenutog zakona donosi se po hitnom postupku tako da njegovi detalji nisu poznati ni stručnoj javnosti. Malo je onih koji su raspoloženi za komentar za ovakva dešavanja na bankarskoj sceni Srbije.

Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka Srbije kaže da koncentracija nije ništa neobično u bankarskom svetu i da banke na to primorava tržišna utakmica. Pomenuti zakon se, međutim, ne odnosi na sve banke, već samo na one kojima je država vlasnik. U slučaju privatnih banaka o transferu imovine i obaveza odlučuju njihovi vlasnici.

Vlada Srbije usvojila je na sednici pre dva dana Predlog zakona o preuzimanju imovine i obaveza problematičnih banaka i uputila ga Skupštini Srbije na hitno usvajanje. Razlog za to je, kako je navedeno, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema. Zakonom se predviđa prenos imovine i obaveza problematične banke na drugu finansijski sposobnu i stabilnu banku.
– Specifičnost ove situacije je u tome što je država vlasnik. To je moralo da se zakonski formuliše. Do sada je država probleme u bankarskom sektoru rešavala na drugi način – ili prodajom ili dokapitalizacijom banke – kaže Dugalić.

Očigledno je da država u slučaju Nove Agrobanke nije imala te opcije na raspolaganju, odnosno da se nije našao investitor koji bi je kupio, ali i da nije bilo volje da se budžet dodatno zaduži za njeno spasavanje.

Uostalom, to je priznao i sam Mlađan Dinkić.

Prema njegovim rečima, Nova Agrobanka sada gubi dva miliona evra mesečno, zbog čega je neodrživa, niti je likvidna niti solventna, a da bi se eventualno dokapitalizovala, država bi morala da izdvoji više od 230 miliona evra, što je apsolutno neracionalno.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke državne banke agrobanka afera agrobanka nova agrobanka Razvojna banka Vojvodine RBV Privredna banka Beograd PBB

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana