Subotnje jutro – savršeno vreme za duže spavanje i lenčarenje. Umesto toga, pakujete ranac i krećete na timbilding sa kolegama
Možda se radujete novom iskustvu, a možda sumnjate u smisao još jedne "zabavne aktivnosti" koju je kompanija osmislila. Timbilding se godinama smatrao zlatnim standardom za poboljšanje saradnje i produktivnosti, ali njegova primena nije uvek uspešna. Od prinudnih igara u kojima zaposleni ne žele da učestvuju do nepovezanih aktivnosti koje ne donose dugoročne efekte – timbilding nije uvek rešenje za lošu komunikaciju u timu. Pa kada zaista funkcioniše, a kada postaje besmislen?
- Najvažnije je razumeti tim i njegove realne potrebe - ističe u razgovoru za eKapiju Milana Popović, edukatorka u psihološko edukativnom centru OLI i objašnjava šta to znači u praksi.
Pre svega, treba proceniti da li je timu potrebno opušteno druženje, prilika za razvoj određenih veština, rešavanje konflikata ili prostor za otvorenu razmenu svakodnevnih izazova, poput upravljanja stresom i vremenom.
- Da bi timbilding bio zaista koristan, preporučujem kombinaciju formalnog i neformalnog istraživanja – kroz upitnike sa otvorenim i zatvorenim pitanjima, ali i kroz neformalne razgovore sa zaposlenima. Kada zaposleni imaju priliku da učestvuju u kreiranju aktivnosti koje ih zaista zanimaju, smanjujemo mogućnost da timbilding dožive kao obavezu, a povećavamo šanse da ga vide kao priliku za povezivanje i razvoj - navodi naša sagovornica.
Dodaje da angažovanje eksternih stručnjaka ili agencija koje imaju iskustvo u organizaciji timbildinga može biti odlična odluka jer mogu ponuditi prilagođene predloge koji će zadovoljiti i potrebe zaposlenih i ciljeve kompanije.
Kada zaposleni zaista žele da učestvuju – a kada samo "moraju"?
Pravi pokazatelj uspešnog timbildinga, smatra naša sagovornica, jeste ono što se dešava nakon njega.
- Ako primetite da su se poboljšali komunikacija, međusobno poverenje i spremnost za saradnju, znate da je aktivnost imala efekta. Sa druge strane, ako zaposleni i dalje rade "svako za sebe" ili ne koriste nove veštine koje su stekli, onda je verovatno bio u pitanju samo privid timskog rada. Važno je kreirati aktivnosti koje omogućavaju autentičnu interakciju, gde zaposleni mogu da iskažu svoja mišljenja, podele iskustva i rade na realnim situacijama iz svakodnevnog poslovanja - savetuje.
Da timbilding ne bude samo "zabava bez svrhe", koju zaposleni mogu videti kao gubitak vremena ključ je u balansu između zabave i edukacije.
- Dobar timbilding nije samo prilika za opuštanje, već i način da se zaposleni povežu kroz aktivnosti koje im zaista koriste. To mogu biti radionice u vezi sa poslom ili razvoj soft skill veština - kaže Popović.
Napominje da u poslednje vreme tema mentalnog i fizičkog zdravlja je sve zastupljenija medju zaposlenima, te da i to može biti odličan izbor.
- Kada zaposleni osete da dobijaju nešto korisno – bilo kroz konkretne veštine, bilo kroz dublje razumevanje svojih kolega – timbilding prestaje da bude "gubljenje vremena" i postaje vredno iskustvo. Evaluacija je ovde ključna: ako se redovno prate utisci zaposlenih, sledeći timbilding može biti još relevantniji i efektivniji - kaže ona.
Slobodan dan za korporativne aktivnosti
Jedan od ključnih problema je organizacija timbildinga na slobodan dan. Zaposleni tada često imaju već isplanirane obaveze – od porodičnih aktivnosti i putovanja do dodatnih poslova, a očekivati od zaposlenih da odvoje svoje slobodno vreme može izazvati otpor, posebno ako ne vide ličnu korist od učešća.
- Ono što se najčešće sreće u praksi kao izazov jeste organizacija vremena sa zaposlenima koji imaju decu, zatim već isplanirana putovanja,a ponekad i dodatni poslovi koji zaposleni obavljaju drugim danima - ističe Popović.
Timbilding ne bi trebalo da deluje kao još jedna radna obaveza, smatra ona, već kao prilika za autentično povezivanje i opuštanje.
- Da bi se to postiglo, aktivnosti bi trebalo prilagoditi interesovanjima i energiji tima. Boravak u prirodi, lagane fizičke aktivnosti, kreativne radionice ili timske igre mogu biti sjajan način da se svi uključe, ali bez pritiska. Ključno je i da postoji opcija izbora –niko ne bi trebalo da se oseća primorano da učestvuje u nečemu što mu ne prija. Kada zaposleni osete da imaju slobodu da učestvuju na način koji im odgovara, motivacija za timbilding dolazi prirodno - dodaje Popović.
Može li timbilding da reši konflikt u timu?
Timbilding može doprineti rešavanju konflikata, ali samo ako je pažljivo osmišljen.
- Kada u timu postoje nesuglasice, ključno je organizovati vođenu radionicu uz pomoć profesionalnog medijatora - objašnjava edukatorka.
Korišćenjem psiholoških tehnika za upravljanje konfliktima, ovakve aktivnosti pomažu ne samo u rešavanju trenutnih problema već i u jačanju komunikacionih veština celog tima.
Kako ističe Popović, konflikti su neizbežan deo svakog radnog okruženja, ali ih je moguće pretvoriti u priliku za razvoj.
- Kada zaposleni nauče kako da konstruktivno rešavaju nesuglasice, to donosi dugoročnu korist ne samo timu, već i celokupnoj organizaciji - zaključuje naša sagovonica.
Ostavi komentar