Predsednik Mađarske vlade objavio rat protiv banakaObjavljeno: 18.10.2011 Vesti izvor: B92,Tanjug, Kamatica Budimpešta -- Dok se širom sveta održavaju masovni protesti protiv bankara, kao glavnih vinovnika najnovije privredne krize, u Mađarskoj je situacija obrnuta. Prema njegovim rečima Evropu i Mađarsku upropastili su upravo bankari, koji su minulih 15-20 godina ubeđivali ljude da se mogu zaduživati bez posledica i da večno mogu da uživaju u jeftinim kreditima bez dužničkog jarma za vratom. "U nekim državama, poput Poljske i Rumunije, vlade su stale u zaštitu dužnika, ali ne i u Mađarskoj", rekao je predsednik vlade i dodao tome more da se stane na kraj. Mađarska vlada je do sada učinila niz poteza, kojim su nosioci najvećeg profita - banke, osigaravajuća društva, kompanije u oblasti telekomunikacija i energetike - naterani da uplatom većeg poreza i sami snose posledice krize, a uporedo nastoji da se običnim građanima olakša život. U tom kontekstu najpre je stavljen moratorijum na prisilno iseljavanje iz stanova, datih kao hipoteka dok se ne otplate sve rata kredita. Vlada je pošla od toga da su mnogi ljudi ostali bez posla i da nisu oni krivi što više ne mogu da otplaćuju kredite, a bilo bi nehumano i neprihvatljivo izbaciti ih na ulicu. Pod zaštitu su stavljeni posebno oni koji su kredite za stanove i druge nekretnine uzeli pod deviznom klauzulom, a čija se rata, zbog enormnog povećanja vrednosti švajvarskog franka, preko noći udvostručila. Vlada je donela uredbu o fiksnom kursu od 180 forinti za franak, umesto aktuelnih oko 240, uz mogućnost da se čitav dug, po tom kursu, može vratiti ođednom. Za one koji to ne mogu zamrznuti kurs će trajati do kraja 2014. godine, a onda će se izračunati koliko klijenti još duguju. Poređenja radi kada bi se nešto slično dogodilo u Srbiji, vrednost švajcarskog franka bila bi 60 dinara, umesto sadašnjih 80 dinara. To znači da bi korisnik kredita koji sada plaća ratu 400 švajcaraca umesto 32.000 dinara plaćao 24.000 odnosno 8.000 dinara manje.
Direktor CIB banke i bivši guverner Narodne banke Mađarske Đerđ Šuranji je povodom navedenih dešavanja izjavio da je cela zemlja postala rizičnija za strane investitore, a mogla bi da postane i "Meka" finansijskih špekulanata. Šef države Pal Šmit se i javno pohvalio najnovijim merama mađarske vlade, uveren da će one doneti pozitivne efekte. "Ono što je juče bio iznenađujući zaokret, sada je primer koji treba slediti. Juče su samo u Mađarskoj mislili da i banke moraju srazmerno da učestvuju u saniranju posledica krize, a sada cela Evropska unija slično misli", rekao je Šmit.
27.08.2012 Ko privatizauje firme na Kosovu?27.08.2012 Nemačka se zadužuje i još joj plaćaju27.08.2012 Suša uništava osiguravajuće kuće u SAD27.08.2012 Dugalić: Slučaj Agrobanke je velika opomena27.08.2012 Evo kako se Grci obračunavaju s poreskim inspektorimaPogledajte arhivu vesti |