25.05.2012
Kupovni Srednji Prodajni
EUR 115.40 115.75 116.10
USD 92.04 92.32 92.60
CHF 95.97 96.26 96.55
Vrednost Promena
Belex15 456.48 stanje za 22.05.2012 463.19 -1.45%
BelexLine 920.77 stanje za 22.05.2012 933.60 -1.37%
Fondex 1547.52 stanje za 22.05.2012 1546.0601 0.09%
6M Euribor 0.96 stanje za 23.05.2012 0.964 -0.41%
Zvanični srednji kurs Evra za dan 25.05.2012: 115.7556

Otplata kredita privrednicima sve teža

20.01.2012

Vesti izvor: Kamatica, Danas


Neizmireni dug domaćih firmi srpskim bankama trenutno je na nivou od čak 15,2 odsto, ali našim biznismenima izgleda da daleko veće glavobolje zadaju krediti uzeti u inostranstvu.
 
Prema poslednjim dostupnim podacima Narodne banke Srbije za treći kvartal 2011., srpska preduzeća kasne sa otplatom skoro 1,4 milijarde evra dugova prema inokreditorima, i to samo računajući glavnicu duga. Neizmirena kamata je još 256,3 miliona evra, a ukupno stanje duga čak devet milijardi evra.

Ako se zna da naše kompanije imaju još i oko 12 milijardi evra duga prema bankama iz Srbije, da je nelikvidnost u porastu, a izvoz pod pritiskom slabe tražnje iz evrozone, pitanje održivosti privatnog duga Srbije, odnosno obaveza koje imaju preduzeća, izbija u prvi plan.

Uz oko devet milijardi evra srednjoročnog i dugoročnog spoljnog duga domaćih firmi, kratkoročni dug iznosi 72,1 milion evra, od čega se čak 31,5 miliona ne vraća u roku.

Među glavnim stranim kreditorima domaće privrede su Evropska banka za obnovu i razvoj kojoj preduzeća duguju 251,4 miliona evra i Evropska investiciona banka kojoj bi trebalo vratiti 145 miliona. Međutim, ovim bankama se skoro sve obaveze izmiruju bez ikakvog kašnjenja, dok se gotovo sva docnja odnosi na grupu „ostalih kreditora“ kojima se duguje čak 8,5 milijardi evra. Razvojnim bankama stranih vlada preduzeća duguju 47,4 miliona evra za dugoročne kredite i još osam milijardi za kratkoročne, dok Rusiji za uvoz gasa treba platiti 9,7 miliona evra.

Urednik portala makroekonomija.org Miroslav Zdravković kaže da opasnost od toga da otplata kredita Srbiji postane preteška postoji još od 2006. godine kada su godišnje rate za otplatu spoljnog duga dostigle udeo od 25 odsto u odnosu na prihod od izvoza robe i usluga, ali i pored toga, ne smatra da ćemo u narednom periodu zbog toga dospeti u situaciju da ne možemo da izmirujemo svoje obaveze.

- Taj problem može u svakom momentu da se aktivira, jer je pitanje da li će u jednom trenutku naglo porasti dug, ali s obzirom na to da još od 2006. godine plivamo uprkos ovolikim obavezama, mislim da ćemo i ove i narednih godina nastaviti da se održavamo, tako što ćemo refinansirati svoje obaveze, kao što smo i do sada radili - kaže Zdravković.

Međutim, govoreći o dospelom dugu, ovaj stručnjak napominje da je moguće da su institucije kojima dugujemo novac svoja potraživanja već naplatile od osiguravajućih kuća, ali da bi to mogao da bude problem za Srbiju kada bude pregovarala sa Pariskim i Londonskim klubom o reprogramiranju svojih obaveza.


Komentar:
Ime:

E-mail:
(Opciono)
Komentar:



25.05.2012

Vatikan traži novog predsednika banke

25.05.2012

Dug evrozone

25.05.2012

Rovovska bitka oko evroobveznica

25.05.2012

Šoškić: Ovo nije kolaps dinara

25.05.2012

Naknade za posebne račune



Pogledajte arhivu vesti
Aktuelno
Najnovije vesti
Lista pojmova
Lista pojmova
Komentari posetilaca

02.06.2011

Zahvaljujući vašim savetima, uštedela sam pare i izabrala za mene najbolju banku.

Tanja Vidojević