Između 2015. i 2024. godine, cene nekretnina u EU su porasle za 53%, a u nekim zemljama troškovi su se čak utrostručili
Viši troškovi izgradnje, kamatne stope na stambene kredite, ograničena ponuda i povećanje kupovine stanova kao investicije doveli su do neverovatnih nivoa cena u pojedinim državama članicama EU, javlja Euronews.
Mađarska je zabeležila najveći rast – stanovi su sada tri puta skuplji nego 2015. godine. Danas stan u glavnom gradu, Budimpešti, u proseku košta između 250.000 i 1,5 miliona evra.
Sledi Island, gde su cene približno 2,5 puta veće nego 2015. U glavnom regionu, Rejkjaviku i šest okolnih opština, stanovi su najskuplji, sa prosečnom kupovnom cenom od oko 558.000 evra.
Prema podacima Centralne banke Islanda, kako ponuda raste, a potražnja slabi, rast cena nekretnina se usporava, iako je godišnja inflacija cena stanova i dalje bila 8% u martu.
Ostatak Evrope je takođe zabeležio značajan rast cena nekretnina u proteklih devet godina. Litvanija, Portugal, Češka, Bugarska, Estonija i Poljska su više nego udvostručile svoje cene.
Na dnu liste je Finska, gde cene nekretnina nisu značajno više nego što su bile pre skoro deset godina. Međutim, postoje velike razlike u cenama stanova između ruralnih područja i, na primer, Helsinkija.
Prema nedavno objavljenom izveštaju časopisa „Global Property Guide“, pad finskog tržišta nekretnina, koji je počeo 2021. godine i zabeležio godišnji pad cena od 14%, verovatno je dostigao dno.
Očekuje se da će ekonomski oporavak podstaći postepeno povećanje cena nekretnina, posebno novoizgrađenih, dok će cene polovnih stanova porasti samo marginalno - između 1 i 3% tokom ove godine.
Polovni stanovi koštaju u proseku 4.612 evra po kvadratnom metru, što znači da stan od 75 m² vredi oko 345.900 evra, dok je u Helsinkiju taj iznos bliži 400.000–500.000 evra.
Evrostat nema podatke o cenama nekretnina u Grčkoj, ali prema indeksu stambenih nekretnina Centralne banke Grčke, cene u urbanim područjima su samo neznatno iznad nivoa iz 2008. godine.
Ostavi komentar