Tekst objavljen: 01.06.2022 15:25        


Novi trendovi u logistici koji su započeli nedostatkom čipova na svetskom tržištu, a nastavljeni usled pandemije i aktuelnog rata u Ukrajini, kao posledicu mogli bi da imaju povratak proizvodnih pogona u Evropu kroz investicije dobavljača bliže njihovim kupcima

Da li će pandemija vratiti pogone iz Kine u Evropu?


Ovo je jedan od zaključaka sa panel diskusije u okviru nedavnog Internacionalnog naučnog skupa „SM 2022“, koji je održan u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Subotici i Slobodne zone „Subotica“.

Ekspert u oblasti lanca snabdevanja Dragan Nagulić, direktor AMETEK-a u Srbiji Slobodan Anić, i direktor preduzeća „PlastikCamEast“ Vladmir Narančić, složili su se u oceni da su u poslednjih nekoliko godina koncepti zaliha i snabdevanja značajno promenjeni, a da je poremećaj lanca snabdevanja detektovan u gotovo svim segmentima.

Najizraženiji u poslednje vreme jeste prekid lanca snabdevanja kao posledica različitih epidemioloških mera u svakoj zemlji koja se nalazi tom u lancu.

Kao aktuelni primer izdvojen je potpuni karantin u luci Šangaj koji traje već 6 nedelja i koji će ostaviti posledice na planirane obime proizvodnje u mesecima pred nama.

Kao neka od mogućih rešenja izdvojila se potreba da kompanije pronalaze lokalne dobavljače kojima će pomoći da postignu nivo kvaliteta i sertifikate za ulazak u lanac snabdevanja, odnosno potreba za približavanjem dobavljača.

Panelisti su istakli i međusobni primer gde je Ametek imao značajan uticaj da PlastikCamEast kao njihov dobavljač bude što bliži njihovim proizvodnim pogonima, zbog čega su izgradili proizvodni pogon u Subotici, u okviru Slobodne zone, u okviru koje uspešno posluje više divizija Ameteka.

Pretpostavka koju su izneli ovi stručnjaci jeste da će zbog potrebe diversifikacije rizika deo dobavljača preseliti svoje pogone nazad u Evropu.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE


Značaj slobodnih zona za regionalni ekonomski razvoj, kao i njihovo funkcionisanje u izazovnim vremenima bile su centralne teme panel diskusija održanih u okviru ovog tradicionalnog naučnog skupa, na kojem je po prvi put u centru pažnje bilo uspostavljanje bliže saradnje privrede i nauke.

Kako je predstavila direktorka Uprave za slobodne zone pri Ministarstvu finansija Jasmina Štambuk, iako su podaci o poslovanju u 2021. godini još uvek u obradi, sasvim je izvesno da je robna razmena kompanija koje rade u slobodnim zonama premašila 5 milijardi eura.

Direktor Slobodne Zone Subotica, Saša Gravorac, istakao je da je i sam, kao član naučne zajednice, imao brojne zablude o značaju zona, ali da je analizom podataka nesumnjivo da su one motor privrednog razvoja gradova.

Kao primer, izneo je i podatak da su kompanije iz Slobodne Zone Subotica u 2021.godini činile preko 80% robne razmene grada Subotica.

Predstavnik Samostalnog sindikata, Milan Popović, izneo je reči pohvale na račun saradnje sa kompanijama u Slobodnoj zoni uz ogradu da kao predstavnik sindikata apeluje da se plate usklađuju sa rastom realnih troškova života.

Dekan Ekonomskog fakulteta, Nebojša Gvozdenović zahvalio se Slobodnim zonama na aktivnom učešću u radu Naučnog skupa i prilici da akademska zajednica bude uključena u privrednu praksu kako bi se stvorila realna slika o problemima i potrebama privrede.

Gvozdenović i Gravorac su se složili u oceni da je ovim skupom napravljen prvi konkretni korak povezivanja naučne i akadamske zajednice sa privredom.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
proizvodnja kina evropa rat u ukrajini pandemija Subotica

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana