Predsednik SAD Donald Tramp je otkrio da je potpisao pisma upućena na adrese 12 zemalja, a u kojima su navedeni različiti nivoi carina koje će se primenjivati na robu koju te zemlje izvoze u Ameriku
Odluka o odlaganju primene recipročnih carina za 57 zemalja od strane Sjedinjenih Američkih Država ističe 9. jula, a ovaj datum je Dan D i za srpske izvoznike.
U Privrednoj komori Srbije kažu da još ne znaju kakav će biti ishod pregovora sa SAD i da li će biti primenjene drakonske carine od čak 37 odsto na svu robu koje je američka administracija "razrezala" Srbiji.
Predsednik SAD Donald Tramp je otkrio da je potpisao pisma upućena na adrese 12 zemalja, a u kojima su navedeni različiti nivoi carina koje će se primenjivati na robu koju te zemlje izvoze u Ameriku. Kako je rekao, ova pisma će biti poslata kao ponude po principu "uzmi ili ostavi", ali nije hteo da otkrije koje zemlje su u pitanju. Sa nekima se u međuvremenu i dogovorio, poput Kine, Vijetnama i Velike Britanije, a s obzirom na to da se brojke od prvobitno navedenih 57 država koje će biti ocarinjene sada ne poklapaju sa ovih 12, od uvođenja tarifa nekima je možda i odustao.
Rukovodilac Centra za Severnu, Centralnu i Južnu Ameriku i Australiju u Privrednoj komori Srbije, Marica Vidanović kaže da se, uz već povećan iznos carinskih stopa na aluminijum i čelik od 50 odsto za uvoz u SAD od 4. juna, za srpske izvoznike u najvećem spektru proizvoda primenjuje carina od 10 odsto i MFN status.
- Postoji neizvesnost u pogledu daljih odluka američke administracije po pitanju primene recipročnih carina. Za Srbiju je ustanovljena carina u visini od 37 odsto. Po saznanjima PKS, predstavnici nadležnih institucija Republike Srbije intezivno rade na razgovorima sa američkom administracijom u cilju ostvarivanja povlašćenijih mogućnosti za izvoz robe iz Srbije u SAD - navodi Marica Vidanović.
Ona napominje da je za prva tri meseca 2025. godine, pre uvođenja novih carinskih stopa od strane SAD prema Srbiji, ukupna spoljnotrgovinska saradnja povećana za 27 odsto u odnosu na isti period 2024. godine. Od toga, Srbija je izvezla robe više za 22 odsto, a uvoz je povećan za 31 odsto. Prvi rangirani izvozni proizvod u SAD je roba "Nove, spoljne gume za autobuse i kamione".
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) ukupan izvoz prošle godine bio j eu vrednosti od 620 miliona evra i zabeležen je međugodišnji rast od 20 odsto. Ukoliko se uzme za konačno da će celokupan izvoz Srbije u SAD biti ocarinjen sa stopom od 37 odsto, dakle, sva roba koja ide, bez obzira na vrstu i prethodni tretman, može se odmah zaključiti da će relativno značajan izvoz biti suštinski ugrožen.
- Cenovna konkurentnost će biti narušena, s obzirom da se Srbija našla u samom vrhu od 185 zemalja na koje administracija u Vašingtonu primenjuje najviše carine - ističe Marica Vidanović.
Ona ukazuje i na potpuno nepodudaranje američke i srpske statistike po pitanju spoljnotrgovinske razmene između dve zemlje."Po podacima RZS, čija je metodologija usaglašena sa "Eurostatom", Srbija ima blag deficit u razmeni sa SAD, od oko 60 miliona evra. Sa druge strane, američke institucije beleže ogroman suficit u korist Srbije u iznosu od oko 600 miliona evra", napominje rukovodilac Centra za Severnu, Centralnu i Južnu Ameriku i Australiju u PKS.
Ona napominje da je na osnovu dosadašnje komunikacije Komore sa institucijama SAD zaključeno da u ovom trenutku nema dovoljno preciznih detaljnih informacija o svim detaljima novih carina na robu iz Srbije zbog čega je izuzetno važno da kompanije dobijaju istinite i pravovremene informacije."PKS je otvorila i posebnu mejl adresu usa.carine@pks.rs, kao i link na zvaničnoj stranici PKS na kojoj se nalaze ažurne informacije.
- Stanje se brzo menja, kruže razne neproveren i često kontradiktorne informacije, čak i iz vašingtonske administracije, te svaka od njih zahteva proveru sa relevantnim kontaktima - napominje Marica Vidanović.
Podsetimo, američki predsednik je uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima, tvrdeći da želi da vrati proizvodnju u SAD, finansira produženje poreskih olakšica i zaustavi druge zemlje da "iskorišćavaju" Ameriku. Potom je odlučio da im da rok od 90 dana, za pregovore saSAD. Pre nekoliko dana je, međutim, izjavio da ovu pauzu u primeni tarifa neće produžiti i da će njegova administracija obavestiti zemlje da će trgovinske kazne stupiti na snagu ukoliko ne bude postignut sporazum.
Ostavi komentar