Tokom čitave istorije, zlato se smatralo sigurnim utočištem i najskupljim metalom na svetu
Njegova otpornost na krize i kulturni prestiž učinili su ga globalnim ekonomskim merilom. Isto važi, iako u manjoj meri, za platinu i druge metale poput paladijuma i srebra, koji se koriste kako u zlatarstvu, tako i u industriji.
Međutim, van tradicionalnih tržišta i van radara uobičajenih investicija, postoji jedan materijal koji tiho dobija na značaju. Njegovo ime se retko pominje van određenih stručnih krugova, ali njegova cena po jedinici mase višestruko premašuje cenu bilo kog drugog poznatog elementa.
Koji je metal najskuplji na svetu?
Materijal koji trenutno nosi titulu najskupljeg metala na svetu je žad. Iako tehnički nije metal u pravom smislu reči, njegova vrednost i retkost opravdavaju njegovo svrstavanje među materijale sa najvećom ekonomskom vrednošću po težini.
Ovaj mineral pripada grupi VIII (silikati) i predstavlja silikat natrijuma i aluminijuma, koji kristališe u monoklinskom kristalnom sistemu. Odlikuje se time što je piroksen vlaknaste strukture, poluprovidan, i obično zelenkasto bele boje, iako može imati širok spektar boja.
Žadeit nastaje u zonama subdukcije, gde posebni geološki uslovi – visok pritisak i niska temperatura – omogućavaju rast ove vrste kristala. Njegova tvrdoća je između 6,5 i 7 na Mohsovoj skali, što je više u poređenju s mnogim drugim mineralima koji se koriste u zlatarstvu.
Gde se može naći žadeit?
Globalna proizvodnja žadeita kvaliteta pogodnog za izradu nakita uglavnom je koncentrisana u Mjanmaru, koji obezbeđuje oko 70% svetske ponude. Ipak, značajna nalazišta otkrivena su i u drugim delovima sveta:
- Gvatemala (poznata po plavom žadeitu)
- Japan
- Rusija
- Kalifornija (SAD)
- Kazahstan
- Meksiko
- Britanska Kolumbija
- Italija
- Francuska
- Turska
U ovim oblastima, eksploatacija je često ograničena na teško pristupačne planinske regione, što povećava troškove proizvodnje i doprinosi nestašici na tržištu.
Zašto se žad smatra najskupljim metalom na svetu i šta ga čini tako posebnim?
Žadeit ima širok raspon cena u zavisnosti od kvaliteta, boje i porekla. Cena po karatu može višestruko premašiti cene uobičajenih metala i dragog kamenja. Evo nekoliko primera:
- Neobrađeni burmanski carski žadeit (2 do 10 karata): 500 dolara po karatu
- Burmanski beli žadeit: 90 dolara po karatu
- Neobrađeni nežadeit izvan Burme: oko 100 dolara po karatu
- Obrađeni žadeit (srednjeg kvaliteta): 9 do 400 dolara po karatu
Najupadljiviji primer njegove vrednosti jeste ogrlica Hatton-Mdivi, koja je 2014. godine prodata na aukciji za 27,4 miliona dolara. Ovaj nakit, sastavljen od 27 kuglica od žadeita, pripadao je naslednici Barbari Hatton i smatra se jednim od najskupljih komada nakita ikada prodatih.
Boja je jedan od ključnih faktora koji utiču na vrednost ovog minerala. Iako se primerci mogu naći u plavoj, braon, beloj ili akvamarin-zelenoj nijansi, najtraženija nijansa je carska zelena, koja je intenzivnija od smaragdne i karakteriše se visokom providnošću.
Još jedna značajna vrsta jeste olmekski plavi žadeit, poznat po svojoj drevnoj upotrebi u Mezoamerici. Njegova retkost i lepota čine ga posebno vrednim, iako je današnja eksploatacija zanemarljiva i ograničena na male zajednice u Gvatemali.
Na kraju, vrednost žadeita ne leži samo u njegovoj fizičkoj retkosti. Njegov istorijski i kulturni značaj, naročito u Aziji, značajno je uticao na njegovu cenu. U Kini, na primer, vekovima je bio simbol moći i duhovnosti.
Ovo simboličko značenje prevazišlo je granice vremena. Danas se žadeit i dalje koristi kao predmet prestiža ili kao lična amajlija.
Iako se u ezoteričnim krugovima za privlačenje bogatstva preporučuju i drugi kamenovi, poput pirita i citrina, žadeit i dalje zauzima važno mesto u tradicionalnoj praksi.
Ostavi komentar