Tekst objavljen: 22.01.2026 9:21        

Milijarder i suosnivač Microsofta Bil Gejts, direktor JPMorgana Džejmi Dajmon, prvi čovek Nvidije Džensen Huang i Ilon Mask poslednjih godina dali su isto predviđanje: radna nedelja će se uskoro skratiti

Da li veštačka inteligencija donosi kraću radnu nedelju?

Automatizacija će, tvrde oni, preuzeti rutinske poslove, osloboditi vreme zaposlenih i pogurati četvorodnevnu radnu nedelju ka tome da postane standard. Gejts je čak izneo ideju o radnoj nedelji od svega dva dana.

Međutim, Mark Dikson, osnivač i izvršni direktor kompanije International Workplace Group (IWG), ne veruje u takav scenario. Sa svoje pozicije čelnika najvećeg svetskog provajdera fleksibilnih kancelarija - sa više od osam miliona korisnika u 122 zemlje i 85 odsto kompanija sa liste Fortune 500 među klijentima - on smatra da se ta računica jednostavno ne uklapa.

- Svi su fokusirani na produktivnost, tako da do toga neće doći uskoro - kaže Dikson otvoreno. - Suština je u troškovima rada - objašnjava on za Fortune.

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija suočavaju se sa ozbiljnom krizom troškova života. Istovremeno, dodaje, kompanije prolaze kroz „krizu troškova poslovanja“.

- Svi moraju da drže pod kontrolom troškove rada jer su svi ostali troškovi toliko porasli, a ne možete da izvučete više novca od kupaca. Zato morate da dobijete više od ljudi.

U suštini, kompanije ne mogu sebi da priušte da isplaćuju iste plate za manji broj radnih sati, niti mogu razliku da prebace na potrošače. Zbog toga je mnogo verovatnije da će vreme koje automatizacija „oslobodi“ biti popunjeno novim zadacima, umesto da se vrati zaposlenima. Ilon Mask tvrdi da će rad u budućnosti biti opcion, ali ovaj direktor kaže da bi veštačka inteligencija mogla da stvori više posla, a ne manje.

Najglasniji glasovi iz Silicijumske doline predstavljaju veštačku inteligenciju kao put ka više slobodnog vremena.

Najbogatiji čovek na svetu i vlasnik SpaceX-a, Tesle i mreže X, Ilon Mask, otišao je toliko daleko da je predvideo da će rad u potpunosti postati „opcion“ i više nalik hobiju, i to već za deset godina.

U stvarnosti, smatra Dikson, do takvog scenarija bi došlo samo ako ne bi bilo dovoljno posla za sve, a ne zato što bi poslodavci iznenada postali velikodušni. Po njegovom mišljenju, veštačka inteligencija će najverovatnije stvoriti više, a ne manje posla. Svaka velika tehnološka promena, tvrdi on, pratila je sličan obrazac: strah od gubitka radnih mesta, a zatim širenje mogućnosti.

- Veštačka inteligencija će ubrzati razvoj kompanija, pa će biti više posla samo će to biti drugačiji poslovi - kaže on.

Dikson podseća na Britaniju iz 19. veka, kada su engleski tekstilni radnici protestovali protiv novih automatizovanih mašina, strahujući da će im ugroziti egzistenciju, sniziti zarade i obezvrediti njihovu veštinu tokom Industrijske revolucije. Nazivali su ih luditi.

- Obilazili su zemlju i razbijali razboje kako bi zaustavili napredak. Ali, pogledajte danas znate za Industrijsku revoluciju. Upravo je ona proizašla iz tih razboja i fabričke proizvodnje.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ilon mask Bil Gejts veštačka inteligencija posao radna nedelja

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana