Tekst objavljen: 17.11.2026 9:28        

Deset najvećih banaka u Srbiji drži čak 92 odsto ukupnih depozita, dok sve ostale dele manje od osam odsto tržišta. Iako velike banke dominiraju, manje finansijske institucije nastoje da privuku klijente konkurentnijim ponudama i uslugama prilagođenim njihovim potrebama.

Deset banaka drži čak 92 odsto depozita u Srbiji, ali i manje banke imaju adute u borbi za klijente


Istraživanja, međutim, pokazuju da građanima pri izboru banke nije presudna samo cena, već i blizina poslovnice, brzina usluge i odnos prema klijentima.

Prema analizi Bankarskog monitora, objavljenoj 28. oktobra 2026. godine, ukupni depoziti bankarskog sektora Srbije na kraju juna iznosili su 5.331 milijardu dinara, odnosno približno 45,4 milijarde evra. Od tog iznosa, čak 92,08 odsto nalazilo se u deset najvećih banaka, dok je preostalih devet banaka raspolagalo sa svega 7,92 odsto ukupnih depozita.

Najveći tržišni udeo imala je Banca Intesa sa 15,80 odsto, zatim OTP banka sa 12,57 i Raiffeisen banka sa 12,18 procenata. Važno je naglasiti da ovi podaci obuhvataju ukupne depozite, uključujući novac građana i privrede, a ne isključivo štednju stanovništva.

Manje banke beleže rast, ali velike uzimaju najveći deo tržišta

Iako najveće banke dominiraju, pojedine manje finansijske institucije, prema istraživanju Kamatice, tokom prve polovine 2026. godine su ostvarile značajan procentualni rast depozita. Tako je Addiko banka povećala depozite za 22,99 odsto, dok je Bank of China zabeležila rast od 21,36 procenta.

Međutim, kada se posmatra količina novca, najveći rast ostvarile su velike banke. Banca Intesa povećala je depozite za oko 40 milijardi dinara, NLB Komercijalna banka za 35 milijardi, a Raiffeisen banka za 27 milijardi dinara.

Razlog je jednostavan - manja banka može da ostvari veliki procentualni rast zato što polazi od znatno manje osnovice, dok velika banka i uz manji procentualni rast može da privuče mnogo više novca. Koncentracija tržišta pritom nastavlja da raste. Udeo deset najvećih banaka u ukupnim depozitima povećan je za oko tri procentna poena od 2022. do sredine 2026. godine.

Kako manje banke mogu da privuku klijente?

U konkurenciji sa velikim bankarskim sistemima, manje banke imaju mogućnost da se izdvoje ponudama prilagođenim određenim grupama korisnika. To mogu biti konkurentnije kamatne stope na štednju, povoljniji gotovinski krediti, niže naknade za pojedine pakete računa ili posebne pogodnosti za nove klijente. Pojedine banke mogu da se specijalizuju za određene usluge ili kategorije korisnika, umesto da pokušavaju da konkurišu najvećima u svim segmentima poslovanja.

Ipak, manja banka nije automatski povoljnija od velike. Visina kamata, naknada i ukupni troškovi zavise od konkretne ponude, a ne od veličine banke. Zato pre promene banke treba uporediti aktuelne uslove i proveriti koliko bi prelazak zaista doneo uštede.



Građanima je blizina banke važnija od posebnih ponuda

Zanimljive rezultate pokazalo je istraživanje Demostata, objavljeno u martu 2026. godine, sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.024 punoletna građanina Srbije. Prema ovom istraživanju, građani prilikom izbora banke najveći značaj pridaju blizini poslovnice, ljubaznosti i profesionalnosti zaposlenih, kao i brzini pružanja usluga. Posebne ponude, programi lojalnosti i cena usluga nisu među najviše rangiranim kriterijumima. To pokazuje da povoljnija tarifa nije uvek dovoljna da bi banka privukla klijenta.

Građanima je važno i da uslugu mogu brzo da završe, dobiju potrebne informacije i jednostavno reše eventualni problem. Ipak, istraživanje ne pokazuje da građani više vole manje ili veće banke, već šta im je najvažnije prilikom izbora.

Koliko se može uštedeti promenom banke?

Razlike u bankarskim naknadama na prvi pogled mogu delovati male, ali se tokom godine sabiraju.

Na primer, ako jedna banka naplaćuje održavanje računa 400 dinara mesečno, a druga 200, razlika je 2.400 dinara godišnje. Za pet godina to je 12.000 dinara, pod uslovom da se naknade ne menjaju.


Kod kredita potencijalne razlike mogu biti još veće. Zato nije dovoljno gledati samo nominalnu kamatu, već treba uporediti efektivnu kamatnu stopu, troškove obrade i ukupan iznos koji se vraća banci. Kod štednje treba proveriti visinu kamate, period oročenja i uslove prevremenog podizanja novca.

Da li je novac jednako zaštićen u velikoj i maloj banci?

Veličina banke ne utiče na zakonom garantovani iznos osiguranja depozita. U Srbiji su prihvatljivi depoziti osigurani do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci, bez obzira na to da li je reč o velikoj ili maloj finansijskoj instituciji.

Osigurani iznos odnosi se na ukupna sredstva jednog deponenta u istoj banci, a ne na svaki račun pojedinačno. To je posebno važno nakon oduzimanja dozvole za rad ALTA banci krajem oktobra 2026. godine. Ovaj događaj pokazao je značaj razumevanja sistema osiguranja depozita, ali problemi pojedinačne banke ne znače automatski da je ugrožen čitav bankarski sektor.

Velike banke dominiraju, ali veličina nije jedini kriterijum

Podaci pokazuju da je najveći deo bankarskih depozita u Srbiji koncentrisan u velikim bankama i da je njihov tržišni udeo tokom prethodnih godina rastao. Ipak, to ne znači da manje banke ne mogu da ponude konkurentne uslove za pojedine proizvode. Za građane je najvažnije da prilikom izbora banke uporede stvarne troškove, kvalitet usluge, dostupnost poslovnica i pogodnosti koje odgovaraju njihovim potrebama. Jer banka koja ima najviše klijenata ili najveće depozite ne mora nužno da bude i najpovoljniji izbor za svakog građanina.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Refresh

Povezane teme:
izbor banke kamate depozit banke

Kalkulator dozvoljenog minusa

Imate problem
o kom želite
da pišemo?

Opišite nam ga, a
mi ćemo ga objaviti.

Opiši problem