Za prosečan rezervoar, oko 50 litara goriva, razlika je oko 7,5 evra, odnosno vozač u Srbiji bi za istu količinu platio oko 97,5 evra, dok bi u Hrvatskoj račun bio oko 90 evra.
Dizel u Hrvatskoj dostigao je novi rekord i sada košta 1,80 evra po litru. Benzin je takođe poskupeo i prodaje se za 1,63 evra, dok je cena plavog dizela 1,27 evra. Zanimljivo je da je novi rekord dizela u Hrvatskoj dostignut iako je cena sirove nafte niža nego kada je zabeležen prethodni u oktobru 2022. godine. Naime, tada je litar dizela koštao 1,78 evra, dok je barel Brenta bio blizu 99 dolara.
Ako, međutim, uporedimo cene na pumpama u Hrvatskoj sa našim, primetićemo da Hrvati ipak ne plaćaju najskuplje gorivo. Maksimalna cena evrodizela kod nas trenutno iznosi 229 dinara po litru, što je približno 1,95 evra po litru, tačnije dizel u Srbiji je oko 15 centi skuplji po litru nego u Hrvatskoj.
To znači da je za prosečan rezervoar, oko 50 litara goriva, razlika oko 7,5 evra, odnosno vozač u Srbiji bi za istu količinu platio oko 97,5 evra, dok bi u Hrvatskoj račun bio oko 90 evra.
Šta je sa akcizama?
Obe zemlje koriste smanjenje državnih nameta kako bi ublažile rast cena goriva, ali je Srbija akcize privremeno smanjivala u procentima, dok Hrvatska visinu "trošarine" drži na sniženom nivou u odnosu na period pre krize.
Poslednja mera u Srbiji je predviđala umanjenje od 20 odsto i akciza na dizel iznosi 59,23 dinara po litru, umesto ranijih 74,04. S druge strane, Hrvatska je zadržala snižene "trošarine", pa je dizelska trošarina i dalje 7 centi po litru niža nego pre kriznih mera, uz dodatno smanjenje premije za dizel od jednog centa po litru. Hrvatske mere su uspele da spuste cenu u odnosu na ono što bi građani plaćali bez državne intervencije, a prognoze su da bi dizel u tom slučaju koštao 2,01 evra.
Zašto dizel poskupljuje ako nafta nije skuplja?
Naftni stručnjaci objašnjavaju da se cena sirove nafte i cena gotovih derivata ne moraju kretati istim tempom. Problem je, između ostalog, u smanjenoj dostupnosti gotovih naftnih proizvoda, posebno dizela. Dugotrajni poremećaji u transportu kroz Ormuski moreuz otežavaju dopremanje goriva iz Perzijskog zaliva, dok su rafinerije u okviru rusko-ukrajinskog sukoba sve češće mete napada.
Zbog smanjene proizvodnje i otežanog transporta na pojedinim tržištima dolazi do manjka gotovih derivata. Na cenu dodatno utiču berzanske špekulacije, inflacija i kretanje kursa dolara i evra. Stručnjaci, međutim, ocenjuju da samo ovo poskupljenje dizela ne bi moralo značajnije da poveća cene proizvoda koji se prevoze kamionima. Istovremeno upozoravaju da bi trgovci skuplje gorivo mogli da koriste kao razlog za dodatno povećanje maloprodajnih cena.
Da li nam preti nestašica?
Pojedini evropski stručnjaci upozoravaju da bi se kontinent ove jeseni mogao suočiti ne samo sa visokim cenama već i sa fizičkim nedostatkom dizela. Drugi smatraju da bi manjak mogli da nadoknade viškovi iz SAD i drugih država, ali uz znatno veće troškove.
Hrvatskoj bi u takvoj situaciji trebalo da pomogne Rafinerija nafte Rijeka. Novo postrojenje trebalo bi da poveća domaću proizvodnju dizela i omogući preradu težih i jeftinijih vrsta sirove nafte, a prema poslednjim informacijama kompanije, trebalo bi da počne da radi do kraja godine.
Srbija bi se, sa druge strane, ove jeseni mogla da suoči sa dodatnim pritiskom na tržište dizela, ne samo zbog mogućeg manjka derivata u Evropi već i zbog neizvesnosti oko poslovanja NIS-a i sankcija američkog OFAC-a. Stabilan rad Rafinerije Pančevo zato je posebno važan za domaće snabdevanje, jer bi veća zavisnost od uvoza u slučaju poremećaja na evropskom tržištu mogla dodatno da podigne troškove i cene goriva.
Ostavi komentar