Nova odluka Evropske centralne banke mogla bi da se odrazi na EURIBOR, a samim tim i na rate evroindeksiranih kredita građana i privrede u Srbiji.
Član Upravnog saveta Evropske centralne banke (ECB) i predsednik Bundesbanke Joahim Nagel signalizirao je da bi ECB sledeće nedelje mogla da poveća kamatne stope, ali je istovremeno poručio da ne treba očekivati unapred definisan put daljeg zaoštravanja monetarne politike.
- Tržišta ocenjuju da verovatnoća da podignemo kamatne stope na septembarskom sastanku iznosi više od 95 odsto i rekao bih da prilično dobro razumeju kako ćemo verovatno reagovati u ovoj fazi - rekao je Nagel u intervjuu za „Mond“.
On nije želeo da iznosi smernice o daljem delovanju ECB-a nakon septembra, već je istakao da će se odluke donositi od sastanka do sastanka, u skladu sa novim ekonomskim podacima. Nagel ocenjuje da rast prinosa na finansijskim tržištima dodatno komplikuje situaciju za ECB, jer skuplje finansiranje može da utiče na ekonomsku aktivnost, investicije, kao i na uslove zaduživanja država i kompanija.
Predsednik Bundesbanke pritom zastupa stavove koji u pojedinim oblastima odstupaju od tradicionalno konzervativne pozicije nemačke centralne banke. On je podržao ukidanje nemačke ustavne kočnice duga, odnosno pravila koje je ograničavalo budžetske deficite u normalnim okolnostima, kao i mogućnost zajedničkog zaduživanja država članica Evropske unije.
Nagel svoje stavove obrazlaže potrebom za snažnijom evropskom integracijom i većom ulogom Bundesbanke u evropskom procesu odlučivanja.Istovremeno, on je jedan od kandidata za čelnu funkciju u Evropskoj centralnoj banci, nakon što sadašnjoj predsednici Kristin Lagard istekne mandat 2027. godine. Nemačka vlada, međutim, još nije zvanično podržala njegovu kandidaturu.
Šta su kamatne stope ECB-a?
Kamatne stope ECB-a predstavljaju cenu po kojoj centralna banka plasira novac poslovnim bankama u evrozoni, odnosno kamatu koju banke dobijaju na sredstva položena kod ECB-a. One imaju veliki uticaj na cenu zaduživanja u evrozoni i šire.
Kako bi povećanje kamata ECB-a moglo da utiče na Srbiju?
Odluke ECB-a imaju značajan uticaj i na finansijski sistem Srbije, pre svega zbog velike zastupljenosti evra u domaćoj ekonomiji. Krediti indeksirani u evrima sa promenljivom kamatnom stopom često su vezani za EURIBOR, referentnu međubankarsku kamatnu stopu u evrozoni. Kada ECB podigne ključne kamatne stope, to može izvršiti pritisak i na tržišne kamatne stope, uključujući EURIBOR. Za građane koji otplaćuju kredite sa promenljivom kamatom, obračunatom kao EURIBOR plus fiksna marža banke, rast referentnih stopa može značiti veću ratu prilikom narednog usklađivanja kamate, najčešće na tri ili šest meseci, u zavisnosti od ugovora. Posledice bi mogle da se osete i kod novih zaduživanja.
Banke u Srbiji mogle bi da prilagode ponudu stambenih, gotovinskih i privrednih kredita indeksiranih u evrima. Više kamate znače skuplje kredite, veće mesečne obaveze i potencijalno strože uslove za odobravanje novih zajmova.Uticaj bi mogao da se prelije i na dinarske kredite, ali ne automatski.
Odluke Narodne banke Srbije zavise od domaćih ekonomskih uslova, inflacije, kretanja kursa i drugih faktora. Ukoliko bi NBS procenila da je potrebno da reaguje na promene u međunarodnom finansijskom okruženju, promena referentne kamatne stope mogla bi da utiče i na cenu dinarskog zaduživanja.
Povećanje troškova finansiranja moglo bi da pogodi i domaće kompanije koje imaju kredite u evrima. Skuplje zaduživanje može uticati na njihove troškove poslovanja i investicione planove. Istovremeno, slabija tražnja u evropskim zemljama, posebno na važnim tržištima poput Nemačke, mogla bi indirektno da utiče i na srpske izvoznike koji posluju sa kompanijama iz EU.
Ostavi komentar