Dobavljači menjaju cenovnike iz nedelje u nedelju, investitori upozoravaju na veće troškove gradnje, a stručnjaci procenjuju da bi kvadrati mogli dodatno da poskupe.
U Srbiji je građevinski sektor trenutno među najproduktivnijim granama privrede. Međutim, zbog nestašice sirovina, skupljeg transporta i sve veće tražnje na gradilištima, cene građevinskog materijala porasle su i do 30 odsto.
Uredbom, koja važi do jula, država je ograničila uvoz pojedinih strateških proizvoda, poput cementa, čelika i armature, a graditelji procenjuju da bi tržište nekretnina moglo da se stabilizuje tek nakon smirivanja geopolitičkih tenzija i završetka najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji.
Cene građevinskog materijala u Srbiji rastu od početka godine, a dobavljači tvrde da se cenovnici menjaju iz nedelje u nedelju, dok su rokovi isporuke produženi. Na stovarištima širom zemlje beleži se velika potražnja za građevinskim materijalom.Na stovarištu "Oktopod" u Zaječaru kažu da je sve teže nabaviti pojedine proizvode.Vladan Jeličić sa ovog stovarišta kaže da se oseća manjak pojedinih građevinskih materijala.
- Oseća se mala nestašica u delu opekarija, u delu crepa i u delu beton-blokova. Tako da verovatno postoji neki razlog zašto je to tako. Naše pretpostavke su da se mnogo više zida po Beogradu i zapadnoj Srbiji - navodi Jeličić.
Prema njegovim rečima, najviše su poskupeli stiropor, armatura i gips-kartonske ploče.
Jedno od 28 aktivnih gradilišta u Vrnjačkoj Banji jeste stambeno-poslovni kompleks "Bombona", u kojem je već prodato 65 odsto stanova. Nataša Luković iz ovog projekta kaže da se kvadrat sada prodaje po ceni od 2.000 evra, uz PDV.
- Počeli smo 2024. godine sa cenom od 1.700 evra po kvadratu. U skladu sa poskupljenjem građevinskog materijala rasla je i cena stanova - navodi Lukovićeva. Dodaje da kupci koji su ranije potpisali ugovore zadržavaju dogovorenu cenu.
- Međutim, novi klijenti koji sada dolaze verovatno će se u narednim mesecima suočiti sa novim poskupljenjem - ističe Lukovićeva.
U Beogradu kvadrat dostiže i 15.000 evraI u prestonici je sve više kranova, a kvadrat stana u novogradnji trenutno košta od 3.000 do čak 15.000 evra.
Uroš Đaković, investitor jedne kompanije kaže da se posledice krize trenutno najviše osećaju kod završnih materijala.
- Najveći uticaj vidimo kod završnih radova, odnosno stolarije, keramike i sličnih materijala. Njihove cene su porasle između pet i 15 odsto, a dobavljači sada, pored viših cena, traže i znatno veće avanse - objašnjava Đaković.
S druge strane Miloš Mitić iz agencije za nekretnine upozorava da bi produžavanje krize moglo dodatno da podigne troškove gradnje.
- Ukoliko se kriza nastavi, možemo očekivati novo poskupljenje građevinskog materijala. Istovremeno će logistika poskupeti zbog rasta cena nafte, pa će investitori povećane troškove gradnje prebaciti na krajnje kupce kroz više cene kvadrata - kaže Mitić.
Da li su sva poskupljenja opravdana?
U takvim okolnostima postavlja se pitanje kako građani sa prosečnim primanjima mogu da dođu do svog stana. Arhitekta Danijela Rabrenović iz Beograda smatra da na cenu kvadrata utiče veliki broj faktora.
- Jedan od najvažnijih faktora jeste cena lokacije. Postoje investitori koji su do atraktivnih lokacija došli kroz zakup na 99 godina ili kupovinom starih fabrika. Upravo oni bi mogli da odigraju tržišnu utakmicu i snize cene stanova, kako bi prosečan građanin lakše rešio svoje stambeno pitanje - objašnjava Rabrenovićeva.
Dok investitori i izvođači radova već koriguju troškove gradnje, deo dobavljača smatra da su pojedina poskupljenja opravdana zbog ratnih sukoba, nestašice sirovina i problema u lancima snabdevanja. Istovremeno upozoravaju da na tržištu, posebno u većim gradovima, postoje i povećanja cena koja nemaju realno ekonomsko uporište. Ukoliko se takav trend nastavi, stručnjaci procenjuju da bi u narednom periodu cene stanova i poslovnog prostora mogle dodatno da porastu.
Ostavi komentar