Uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvara pitanja koja se tiču energetske stabilnosti i, posledično, cene hrane
Iako nadležni uveravaju da su zalihe goriva stabilne, stručnjaci upozoravaju da bi se stvarni efekti sankcija mogli osetiti početkom naredne godine. Rast cena goriva, posebno dizela, neizbežno bi pokrenuo lančanu reakciju poskupljenja u poljoprivredi i transportu, piše Blic.
Zalihe obezbeđuju kratkoročni mir
Ekonomista prof. dr Milan Beslać ističe da se posledice sankcija još uvek ne osećaju, budući da je prošlo kratko vreme od njihovog uvođenja.
- Posledice se još ne osećaju iz prostog razloga što zalihe postoje, kako one koje je stvorio sam NIS, tako i one kroz robne rezerve - ocenjuje Beslać.
Rafinerija u Pančevu redovno radi, a goriva ima dovoljno. Čak su, usled kretanja na svetskom tržištu koje diktira OPEK, cene dizela i benzina nedavno pojeftinile za dva dinara.
Međutim, kriza bi mogla da nastupi nakon isteka zaliha.
- Imamo zaliha do Nove godine, tako je rečeno, a ja sam siguran da ima i nešto preko toga. Ali, ako dotoka sirove nafte ne bude bilo nakon Nove godine, to će sigurno uticati na troškove prolećne setve i proizvodnje - dodaje Beslać.
Poljoprivreda na najvećem udaru
Dizel je ključan energent za celokupni poljoprivredni sektor – pokreće mehanizaciju, transportuje robu i utiče na sve proizvodne troškove. NIS, kao jedina kompanija u Srbiji koja proizvodi naftu i gas, snabdeva oko 80% domaćeg tržišta i pokriva 75% tržišta naftnih derivata. U tom kontekstu, svako poskupljenje dizela snažno će se odraziti na krajnje cene hrane.
Denis Kučević, upravnik Instituta za stočarstvo i profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, upozorava da srpska poljoprivreda već sada zaostaje za evropskim standardima u pogledu efikasnosti i produktivnosti. Dodatni udarac zbog energenata mogao bi najviše da pogodi farmere.
- Ako dođe do poskupljenja dizela, pitanje je da li će trošak podeliti i prehrambena industrija i prerađivači. Plašim se da neće u prvom trenutku, što znači da će udarac biti direktno na farmere, koji već kubure sa obrtnim sredstvima - upozorava Kučević.
Uredbe Vlade nisu dale željeni rezultat
Iako je Vlada donela uredbu o ograničenju marži sa namerom da amortizuje rast cena, ekonomista Beslać ocenjuje da rezultati nisu zadovoljavajući.
- Opšti je utisak da su cene nešto pale, ali nikako u onom procentu koji je zamišljen, a to je više od 20% - rekao je on.
Pravu kalkulaciju cena, dodaje Beslać, moguće je dobiti samo ako se sagleda put od nabavne, preko proizvodne, do maloprodajne cene, što je složen zadatak.
Ostavi komentar