Upis na fakultet za mnoge porodice znači početak nove računice i planiranja kućnog budžeta.
Ako se student seli u Beograd, Novi Sad, Niš ili neki drugi univerzitetski grad, troškovi više ne uključuju samo školarinu, knjige i džeparac. Tu su stan, računi, hrana i prevoz, a na početku i dodatni izdaci poput depozita i preseljenja. U toj računici, stan je obično najveća pojedinačna stavka.
Zato njegov izbor najviše može da utiče na ukupni studentski budžet. Koliko porodica mesečno može da izdvoji za život studenta i koliko od tog iznosa može da ode na kiriju? To su pitanja od kojih bi trebalo početi.
Kada se uračunaju računi, hrana, prevoz i ostali redovni troškovi, mnogo je lakše odrediti koliko novca ostaje za stan.
Kirija od 500 evra nije trošak od 500 evra
Kirija od 500 evra ne znači da će vas stan mesečno koštati 500 evra. Na kiriju treba dodati račune za struju, grejanje, vodu, komunalne usluge i internet. Tu su zatim hrana, prevoz i ostali svakodnevni troškovi.
Pri useljenju treba računati i na veći jednokratni izdatak. Stanodavci najčešće traže depozit u visini jedne mesečne kirije, kao garanciju za eventualnu štetu ili neizmirene obaveze. Tako za stan sa kirijom od 500 evra na početku treba pripremiti najmanje 1.000 evra: 500 evra za prvu kiriju i još toliko za depozit. Ako stan pronalazite preko agencije, tome treba da dodate i agencijsku proviziju.
Koliki su računi zimi, a koliki leti?
To je jedno od pitanja koje obavezno treba da postavite vlasniku kada gledate stan. Zamolite ga da vam pokaže neki od prethodnih računa. I još nešto: budžet od 500 evra za stanovanje nije isto što i kirija od 500 evra. Ako porodica ukupno može da izdvoji 500 evra mesečno za stan i račune, kirija mora da bude niža.
Blizu fakulteta ili više prostora za isti novac?
Kod izbora studentskog stana, lokacija često najviše utiče na cenu. U centru Beograda, oko Studentskog trga i Zelenog venca, studenti za 350 do 550 evra najčešće mogu da iznajme garsonjeru ili jednosoban stan do oko 35 kvadrata.
Oko Vukovog spomenika, Bulevara kralja Aleksandra i tehničkih fakulteta, za 450 do 500 evra mogu da nađu garsonjeru ili jednosoban stan. Za istih 500 evra, nekoliko kilometara dalje, izbor je veći. Student može da dobije prostraniji stan ili dodatnu sobu.
Dobar primer je Mirijevo. Iako pripada Zvezdari, udaljenije je od centra, pa za isti budžet često možete da dobijete više kvadrata nego na Vračaru ili u centralnim delovima Zvezdare. Pritom, Mirijevo je povezano sa drugim delovima grada autobuskim linijama 27, 46, 74 i 79. Ako studirate na ETF-u, Mašinskom ili Pravnom fakultetu, ne morate da ograničite potragu samo na Vukov spomenik i njegovu okolinu.
Pogledajte i Mirijevo, Konjarnik, Denkovu baštu i druge delove Zvezdare iz kojih imate dobru vezu do fakulteta. Nekome će malo duže putovanje biti prihvatljivo ako za isti novac dobije odvojenu spavaću sobu ili više prostora. Ali ako imate predavanja i vežbe u nekoliko termina tokom dana, blizina fakulteta može biti važnija. Tada stan na deset minuta peške ima sasvim drugu vrednost. Zato, kada birate stan, ne gledajte samo cenu. Proverite i koliko će vam svakog dana trebati do fakulteta.
Šta možete da iznajmite u Beogradu za 400, 500 ili 600 evra?
Isti budžet ne znači i isti stan u svakom delu Beograda. Za 400, 500 ili 600 evra možete da dobijete različitu kvadraturu, broj soba i lokaciju. Sa budžetom do 400 evra imate manje opcija ako želite da živite blizu fakulteta. Prema podacima sa sajta za oglašavanje 4zida, kod Vukovog spomenika i tehničkih fakulteta na osnovu trenutne ponude mogu da se nađu garsonjere za 400 do 500 evra.
U blizini FON-a i FPN-a na Voždovcu, za garsonjeru je trebalo izdvojiti između 250 i 550 evra u zavisnosti od konkretne mikrolkacije i stanja nekretnine. Ako studirate na Farmaceutskom fakultetu, u Kumodražu možete da prođete povoljnije - garsonjere se oglašavaju već od 240 evra. Sa budžetom oko 500 evra mesečno imate više mogućnosti. U zavisnosti od dela grada, možete da pronađete jednosoban, jednoiposoban ili manji dvosoban stan.
Ako vam odgovara život sa cimerom, 500 evra otvara još jednu računicu. Umesto da sami plaćate garsonjeru ili jednosoban stan, možete da podelite kiriju za veći stan. Tako vam ostaje više novca za račune, hranu i ostale mesečne troškove. Sa 600 evra za kiriju imate još veći izbor. Ako dva studenta podele stan od 600 evra, svakog kirija košta 300 evra.. Zato napravite nekoliko računica pre nego što odlučite.
Koliko biste mesečno trošili ako živite sami, a koliko sa cimerom?
Kada dodate račune, možda ćete otkriti da za manje novca po osobi možete da živite u većem stanu ili na boljoj lokaciji. Zato roditeljima i studentima savetujemo da ne postave samo gornju granicu kirije, već da naprave nekoliko scenarija. Ako je budžet 500 evra, treba pogledati šta se za taj novac dobija na desetak minuta peške od fakulteta, šta na lokaciji sa dobrom direktnom vezom gradskim prevozom, a šta ako se stan deli sa cimerom. Tek tada se vidi prava vrednost tih 500 evra.
Novi Sad, Niš, Kragujevac: kirije su manje, ali troškove računajte na isti način
Isto pravilo važi bez obzira na to gde student studira. Kirije u drugim univerzitetskim centrima jesu niže nego u Beogradu. Prema podacima 4zida, u Novom Sadu garsonjera u proseku košta oko 280 evra mesečno, jednosoban stan oko 300, a dvosoban oko 450 evra. U Nišu su prosečne kirije oko 250, 300 i 350 evra za iste takve strukture stanova.
Ali bilo da tražite stan u Beogradu, Novom Sadu, Nišu ili Kragujevcu, postavite ista pitanja: Koliko ćemo mesečno da plaćamo stan sa računima? Koliko će studentu biti potrebno do fakulteta? Da li bi život sa cimerom smanjio troškove? Cene se razlikuju od grada do grada, ali princip je isti – gledajte koliko će stanovanje ukupno da košta, a ne samo cenu kirije.
Ne tražite stan po naselju, tražite ga po vremenu do fakulteta
Kada dolazite u veliki grad koji ne poznajete, sasvim je prirodno da prvo gledate centar i naselja čija su vam imena poznata. Važnije je da lokacija studentu olakšava svakodnevni život. Sada kada je fakultet upisan i znate njegovu lokaciju, potragu za stanom počnite upravo odatle. Umesto da redom pretražujete naselja, na stranici Stanovi za studente odaberite fakultet i način prevoza. Dobićete stanove koji su okvirno do 30 minuta udaljeni od fakulteta.
Naravno, vreme putovanja nije svakog dana isto. Zavisi od gužve, dela dana i gradskog prevoza, ali ovakva pretraga vam pomaže da odmah suzite izbor na lokacije koje imaju smisla. To je posebno korisno u Beogradu, gde dva stana na sličnoj udaljenosti od fakulteta ne znače i isto vreme putovanja. Jedan može da bude na direktnoj autobuskoj liniji, dok drugi zahteva presedanje.
Zato se držite jednostavnog pravila: ako birate između dve slične opcije, prednost dajte stanu sa direktnom vezom do fakulteta, čak i kada je nekoliko kilometara dalje. Krenite od jednostavnog pitanja: koliko vremena ste spremni da provedete u putu do fakulteta? Ako vam je 30 minuta prihvatljivo, tražite stanove u tom krugu. Ako ne želite da putujete duže od 15 ili 20 minuta, suzite izbor ali računajte da će stan bliže fakultetu često biti skuplji ili manji.
Šta je važno roditeljima, a šta studentima?
Roditelj će pri obilasku stana verovatno prvo pogledati prozore, grejanje i kupatilo i pitati koliki su računi. Student će više obraćati pažnju na internet, utičnice, prostor za učenje i ono što mu je potrebno svakog dana. Zato se pre obilaska dogovorite šta vam je prioritet a oko čega možete da napravite kompromis. Neka svako izabere po tri stvari od kojih ne želi da odustane, tako ćete mnogo lakše proceniti svaki stan koji pogledate.
Fotografije nisu dovoljne: šta proveriti za deset minuta obilaska
Ne oslanjajte se samo na fotografije iz oglasa. Obilazak iskoristite da proverite ono što se na oglasu ne vidi. Otvorite slavine, proverite da li ima vlage ili neprijatnih mirisa, pogledajte stolariju, kupatilo, kuhinju, nameštaj i uređaje. Ako se odlučite za stan, fotografišite njegovo stanje pre useljenja, posebno ako već postoje oštećenja. Depozit vlasniku služi kao garancija za eventualnu štetu ili neizmirene obaveze, pa fotografije mogu da budu važne kada se budete iseljavali i tražili da vam vrati depozit. Pogledajte i kakav je kraj, posebno ako će se student često vraćati uveče. Prođite putem od stanice do zgrade i proverite kako sve izgleda kada padne mrak.
Depozit nije „poslednja kirija“
Depozit nije poslednja kirija, već novac koji vlasnik zadržava kao garanciju dok traje zakup. Najčešće iznosi jednu mesečnu kiriju i, ako nema štete ili neplaćenih obaveza, vraća se studentu nakon iseljenja. Uslove za vraćanje depozita dogovorite unapred i navedite ih u ugovoru. Pri useljenju fotografišite stan i zabeležite postojeća oštećenja. Ogrebotina na stolu ili na primer neispravna veš-mašina treba da budu evidentirane odmah, kako kasnije ne biste odgovarali za štetu koju niste napravili. Punoletni student može sam da potpiše ugovor o zakupu, ali je dobro da ga i roditelji pročitaju ako učestvuju u plaćanju. I najvažnije: ne uplaćujte kiriju ili depozit pre nego što pogledate stan. Pre bilo kakve uplate proverite stan, dogovorite cenu i sve dodatne troškove.
Najjeftiniji stan nije nužno i najpovoljniji
Kada birate između dva stana, uporedite konkretne troškove, a ne samo kiriju. Ako je jedan stan 50 evra skuplji, ali ima niže račune i ne zahteva dodatne troškove prevoza, na kraju može da bude povoljniji. Takvo poređenje može da vam bude i dobar argument u razgovoru sa vlasnikom o ceni kirije.
Potragu ne treba ostaviti za septembar
Vreme kada tražite stan takođe utiče na izbor. U julu i avgustu ponuda je obično veća, dok se pred početak akademske godine dobri i povoljniji stanovi brže izdaju. Ako potragu ostavite za kraj septembra i oktobar, možda ćete morati da birate između više kirije, lošije lokacije ili stana koji vam manje odgovara. Na 4zida je moguće sačuvati pretragu i uključiti e-mail, Viber ili Telegram obaveštenja o novim oglasima, pa nije potrebno svakog dana iznova pregledati celu ponudu. Za porodice koje prvi put prolaze kroz ovaj proces, pripremili smo i besplatan Vodič za studente i roditelje 2026, od određivanja budžeta i izbora lokacije do obilaska stana, ugovora, depozita i useljenja.
Na kraju, dobar studentski stan nije nužno ni najjeftiniji ni najbliži fakultetu. To je onaj koji se uklapa u porodični budžet i studentu omogućava da svakodnevno funkcioniše bez nepotrebnih troškova i komplikacija, prenosi portal 4zida.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar