Istraživanje pokazuje ogroman jaz između cene i kvaliteta - svaki četvrti Beograđanin daje više od 50 odsto zarade za kiriju, a mnogi i dalje žive bez ugovora i osnovnih uslova stanovanja
Preskupi stanovi, nesrazmerna visina kirije u odnosu na lokaciju, povećanje cene zakupa bez najave i dogovora, stari nameštaj i bela tehnika, kao i prozori kroz koje duva vetar - samo su neki od najčešćih problema na koje se žale podstanari u Srbiji, pokazalo je istraživanje koje je sproveo specijalizovani portal za oglašavanje nekretnina 4zida.
Podstanari u Beogradu ističu da je sve teže pronaći stan koji je renoviran, na dobroj lokaciji, sa korektnim stanodavcem, a da je cena kirije u skladu sa prosečnim primanjima. Kao dodatne probleme navode zadiranje u privatnost, ali i diskriminaciju kada je reč o držanju kućnih ljubimaca.
Van prestonice, situacija je nešto drugačija, ali ne i bolja - zakupci se najčešće žale na zapuštene i neuređene stanove, nedostatak ulaganja od strane vlasnika, neadekvatno grejanje i lošu izolaciju koja dovodi do buke iz komšiluka. Visoke cene kirija predstavljaju dominantan problem širom Srbije, bez obzira na lokaciju. Više od 80 odsto ispitanika navelo je da su stanarine previsoke.
Kolike su kirije u Beogradu, a kolike u ostatku Srbije?
U Beogradu čak 60,7% podstanara smatra da su kirije potpuno nerealne u odnosu na plate, dok je u ostatku Srbije taj procenat nešto niži - 51,4%. Finansijski pritisak je posebno izražen u prestonici. Svaki četvrti podstanar u Beogradu (25%) izdvaja više od polovine svoje plate za kiriju. Njih 23,6% troši do 30% zarade, dok 44,3% daje između 30% i 50% mesečnih prihoda. U unutrašnjosti je situacija nešto povoljnija - čak 85,9% zakupaca izdvaja do 50% svojih primanja za stanarinu.
Kada je reč o konkretnim iznosima, većina podstanara van Beograda (69,2%) plaća kiriju do 300 evra mesečno. U Beogradu su iznosi znatno viši: 36,4% zakupaca plaća između 300 i 500 evra, oko 10% izdvaja više od 500 evra, dok 7,1% mesečno plaća i preko 700 evra za stan. U ostatku Srbije, samo 7,6% podstanara plaća kiriju višu od 500 evra.
Koliki uticaj kirije imaju na svakodnevni život pokazuje i podatak da je čak 90% ispitanika u Beogradu i 83,2% u ostatku zemlje bilo primorano da zbog visokih troškova stanovanja menja svoje životne planove. Istraživanje je otkrilo i zabrinjavajući podatak da oko 40% podstanara nema potpisan ugovor o zakupu, iako bi upravo taj dokument trebalo da štiti i zakupce i stanodavce. Oko 60% ispitanika navelo je da ima ugovor, dok značajan broj njih nije siguran u svoja prava -15% u Beogradu i oko 17% u unutrašnjosti priznaje da ne zna koja prava ima kao podstanar.
Koliko dugoi se traži stan?
Proces pronalaska odgovarajućeg stana često je dugotrajan i iscrpljujući. U gradovima van Beograda 42,2% ispitanika uspelo je da pronađe stan za manje od mesec dana, dok je u prestonici taj procenat znatno niži - 32,1%. Istovremeno, gotovo svaki treći podstanar u Beogradu (29,3%) tražio je stan duže od šest meseci.
Veliki broj zakupaca prinuđen je da pregleda veliki broj nekretnina pre nego što donese odluku. Čak 29,3% ispitanika navelo je da je obišlo više od 30 stanova, dok je 35% pronašlo odgovarajući smeštaj nakon razgledanja do pet nekretnina. U unutrašnjosti je taj procenat nešto viši i iznosi 38,4%.
Odgovori učesnika ankete ukazuju na veliki jaz između cene i kvaliteta ponuđenih stanova. Zakupci često ističu da visina kirije i depozita nije u skladu sa lokacijom, stanjem nekretnine i njenom opremljenošću. Nije retkost, kako navode, da se u stanovima nalaze stari nameštaj i dotrajali uređaji, dok se kirije formiraju kao da je reč o potpuno novim i luksuznim nekretninama. Kada je reč o odnosu sa stanodavcima, podstanari najviše zameraju nepoštovanje privatnosti, ulazak u stan bez najave, izostanak ugovora o zakupu i neprijavljivanje stanara. Ipak, među ispitanicima ima i onih koji su zadovoljni i nemaju primedbe ni na uslove stanovanja ni na odnose sa vlasnicima. Zaključak istraživanja je jasan – većina podstanara u Srbiji smatra da bi cene kirija morale biti niže i znatno usklađenije sa realnim primanjima građana.
Ostavi komentar