Stanovi u velikim gradovima drastično poskupeli od 2015, Berlin prednjači, dok kritičari tvrde da „kočnica stanarina“ nije dala očekivane rezultate
Vlasti u Nemačka su pre deset godina uvele ograničenje kirija na pojedinim tržištima, ali cene su uprkos tome nastavile snažno da rastu. Danas zakupci u velikim gradovima u proseku plaćaju oko 43 odsto više nego 2015. godine.
Najveći rast beleži Berlin, gde su kirije porasle čak 69 odsto. Prema podacima vlade, cena bez troškova grejanja skočila je sa 9,02 evra po kvadratnom metru 2016. na 15,25 evra prošle godine. Visok rast zabeležen je i u Lajpcigu (67 odsto), dok slede Bremenu i Duizburgu sa po 46 odsto.
U Esenu i Diseldorfu kirije su porasle 43 odsto, a u Hamburgu 42 odsto. Iako je rast u Minhen bio nešto niži (37 odsto), ovaj grad ostaje najskuplji - sa čak 21,29 evra po kvadratu u 2025. godini. Frankfurt je dostigao prosečnih 16,58 evra, dok je u Štutgart cena 16,06 evra po kvadratnom metru
. Ministarstvo napominje da stanovi koji se ne oglašavaju javno - poput onih preko lista čekanja ili direktnog posredovanja - mogu biti nešto jeftiniji. Ipak, Karen Lej iz stranke Die Linke upozorava na „eksploziju stanarina“ i ocenjuje da je reč o političkom promašaju.
Takozvana „kočnica stanarina“, koja važi od 1. juna 2015, ograničava cenu na najviše 10 odsto iznad lokalnog proseka u zonama sa visokim pritiskom na tržište. Međutim, brojni izuzeci, poput dodataka za nameštaj ili kratkoročnog izdavanja - značajno umanjuju njen efekat. Levica zato godinama traži strože mere, uključujući sveobuhvatno ograničenje kirija i oštriji obračun sa tzv. zelenaškim stanarinama, koje premašuju uobičajene cene i do 20 ili 50 odsto.
Ostavi komentar