Nemačka penzija decenijama je bila san balkanskih gastarbajtera, a i danas je u regionu sinonim za sigurnu starost. Ipak, stvarni iznosi često su znatno skromniji od očekivanja, naročito kada je reč o ljudima koji su u Nemačkoj radili svega nekoliko godina.
Naime, nemačku starosnu penziju moguće je ostvariti već nakon samo pet godina penzijskog osiguranja. To se naziva minimalnim periodom čekanja, odnosno „Wartezeit“, i podrazumeva najmanje 60 meseci relevantnog osiguranja. Uz to, potrebno je dostići i propisanu starosnu granicu za odlazak u penziju. Međutim, tih pet godina rada ne znači automatski i visoku penziju. Naprotiv, za mnoge radnike taj iznos predstavlja tek simboličan dodatak uz penziju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske ili neke druge države.
Kako se određuje nemačka penzija?
Nemačka penzija ne određuje se prema fiksnom minimalnom iznosu, već prema penzijskim bodovima (Entgeltpunkte). Jedan puni bod dobija radnik koji tokom jedne godine zaradi približno prosečnu nemačku bruto platu. Ako zarađuje manje od proseka, dobija manje od jednog boda, a ako zarađuje više, dobija proporcionalno više bodova.
Trenutna vrednost jednog nemačkog penzijskog boda iznosi 40,79 evra mesečno bruto. To znači da bi osoba koja je pet godina radila za prosečnu nemačku platu sakupila oko pet bodova. Računica je jednostavna - pet bodova pomnoženo sa 40,79 evra daje oko 203,95 evra bruto mesečne penzije. Važno je naglasiti da je reč o bruto iznosu od kojeg se odbijaju doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu negu, a eventualno i porez, u zavisnosti od ukupnih prihoda penzionera. Neto iznos zato može biti znatno niži i kreće se oko 180 evra mesečno.
Da li je to minimalna penzija?
Nemačka nema univerzalnu minimalnu penziju u klasičnom smislu te reči. Postoje socijalni mehanizmi poput osnovne socijalne sigurnosti za starije osobe (Grundsicherung), ali to nije penzija koja proizlazi iz uplata doprinosa. Ako je plata tokom rada bila niža od prosečne, niža će biti i penzija.
Radnik koji je, na primer, zarađivao polovinu nemačkog proseka, za pet godina rada sakupio bi oko dva i po boda, pa bi i njegova penzija bila približno upola manja.
I nemačke penzije se usklađuju
Od 1. jula 2026. godine nemačke penzije trebalo bi da porastu za oko 4,2 odsto, prema zvaničnim najavama. Ako se to povećanje potvrdi, vrednost penzijskog boda porašće na nešto više od 42 evra, što bi u primeru sa pet bodova značilo bruto penziju od oko 210 evra mesečno.
Šta ako je poslodavac srpska firma?
Radnik koji je zaposlen direktno kod nemačkog poslodavca uglavnom uplaćuje doprinose u nemački sistem i stiče nemačke penzijske bodove. Međutim, radnik koji je u Nemačku privremeno upućen preko srpske firme, uz takozvanu A1 potvrdu, najčešće ostaje osiguran u Srbiji. U tom slučaju rad u Nemačkoj sam po sebi ne znači i sticanje nemačkih penzijskih bodova.
Koliko gastarbajtera prima nemačke penzije?
Najnoviji javno dostupni podaci iz Nemačke pokazuju da se veliki broj nemačkih penzija isplaćuje u zemlje regiona. Prema Rentenatlasu Deutsche Rentenversicherunga za 2025. godinu, koji prikazuje stanje krajem 2024, u Hrvatsku su se isplaćivale 36.832 nemačke penzije, u Bosnu i Hercegovinu 39.778, a u Srbiju čak 84.933.
Nešto stariji podaci pokazuju da je 2022. godine prosečna starosna penzija korisnika iz zemalja bivše Jugoslavije iznosila 907 evra mesečno, što je manje od proseka svih nemačkih penzionera koji je bio 1.111 evra. Kod žena iz te grupe prosečan iznos bio je još niži. Ipak, to ne znači da svi bivši radnici iz regiona imaju male nemačke penzije. Oni koji su u Nemačkoj proveli decenije, radili bez prekida i imali dobre plate, mogu ostvariti znatno veća primanja. Međutim, za one koji su tamo radili kratko, naročito svega pet godina, nemačka penzija najčešće nije osnova finansijske sigurnosti, već tek dodatak ukupnim prihodima u starosti.
Ostavi komentar