Mnoge avio-kompanije se bore da privuku nove pilote zbog povećanog interesovanja putnika i sve većeg avio-saobraćaja
Pilotima se nude bolji radni uslovi i bonusi, a u Sjedinjenim Državama se čak razmatra i povećanje starosne granice za odlazak u penziju.
Avio-letovi su danas opterećeni brojnim problemima: dugim redovima za bezbednosne kontrole, sajber napadima, štrajkovima, izgubljenim prtljagom i otkazivanjima letova. Sada je, povrh svega, evidentan i globalni nedostatak pilota.
Tokom i nakon pandemije koronavirusa, obuka pilota je bila obustavljena dok su kompanije čekale da vide kako će kriza uticati na turizam. Danas, kada se avio-saobraćaj oporavlja, postoji zaostatak u obuci, a centri se bore da obuče dovoljan broj novih kadrova. Istovremeno, pandemija je podstakla mnoge starije pilote da neočekivano rano odu u penziju, a mnogi drugi će ih uskoro slediti, posebno u Severnoj Americi.
To za avio-kompanije predstavlja dvostruki izazov: moraju da nadoknade talas odlazaka u penziju i pronađu više pilota, dok potražnja za letovima raste.
Nedostaje čak 660.000 pilota
Trenutni rast potražnje za avionskim kartama iznenadio je mnoge kompanije, kaže Kristof Klingenberg, stručnjak za upravljanje avio-kompanijama i aerodromima sa Univerziteta u Vormsu, Nemačka.
- Pošto obuka pilota traje više godina, biće potrebno nekoliko godina da se situacija normalizuje - kaže Klingenberg.
Samo u SAD, u narednoj deceniji biće svake godine otvoreno oko 18.200 radnih mesta za pilote, navodi američki Biro za statistiku rada. Ukupno, to je više od 180.000 novih zaposlenja u SAD. Proizvođač aviona "Boing" nedavno je procenio da će do 2044. godine širom sveta biti potrebno neverovatnih 660.000 novih komercijalnih pilota, uzimajući u obzir i putnički i teretni avio-saobraćaj.
Skup i dug put do kokpita
"Boing" u svom izveštaju navodi da će piloti koji danas započnu obuku imati dobru početnu poziciju, ali da bi bili konkurentni, moraju imati pristup "relevantnoj, ekonomski prihvatljivoj i dostupnoj obuci".
Iako iskusni piloti mogu da zarađuju mnogo, put do kokpita je dug i skup. U Sjedinjenim Državama, obuka može koštati i preko 100.000 dolara, što može obeshrabriti mnoge kandidate. Pored toga, Federalna uprava za vazduhoplovstvo zahteva da mladi piloti imaju 1.500 sati letačkog iskustva, što znači dodatnih godinu do dve dana rada nakon obuke.
Povećanje plata, bonusi i penziona granica
Mnoge kompanije su nedavno povećale plate kako bi privukle nove kandidate i zadržale postojeće pilote.
- Najbolji način da komercijalne kompanije učine posao pilota privlačnijim jeste da povećaju njihove plate - smatra Dan Bab, profesor za komercijalnu avijaciju na Univerzitetu Nevada u Las Vegasu.
Neke avio-kompanije nude bonuse, bolje rasporede letenja i druge pogodnosti, ali se svi ti troškovi odražavaju na ceni avionskih karata. Ipak, nisu sve kompanije velikodušne. Piloti "Lufthanze" nedavno su glasali za štrajk nakon neuspešnih pregovora o penzionim doprinosima.
Pre dve decenije, piloti međunarodnih prevoznika morali su da idu u penziju sa 60 godina, ali je 2006. ta granica podignuta na 65 godina. Sada se predlaže da se granica poveća na 67 godina.
- Iskustvo u letenju, koje se često povezuje sa godinama, značajno je povezano sa bezbednošću letenja. Mogućnost proizvoljne starosne granice za odlazak u penziju takođe čini putovanje skupljim - napisao je američki senator Ted Kruz, moleći za podršku povećanju starosne granice.
Iako Bab navodi da "postoje naučni dokazi da piloti i dalje mogu potpuno funkcionalno da obavljaju posao sa 67 godina ", ideja je naišla na otpor sindikata pilota.
Automatizacija neće rešiti krizu
Kristof Klingenberg smatra da je podizanje starosne granice na 67 godina korak u pravom smeru, ali dodaje da avio-kompanije moraju da pojačaju napore u privlačenju kadrova, prošire kapacitete za obuku i zapošljavaju pilote iz drugih, nekomercijalnih kompanija.
Na pitanje da li bi veštačka inteligencija (AI) ili povećana automatizacija u kokpitu mogle da nadoknade nedostatak, stručnjaci su skeptični. Klingenberg ne očekuje značajne promene u narednim decenijama, dok Bab smatra da AI neće zameniti ljude, ali će učiniti putovanje efikasnijim.
- Očekujem da će se situacija poboljšati posle 2030. godine, tako da bi za oporavak moglo biti potrebno pet godina - zaključuje Klingenberg.
Ostavi komentar