Njihovo nisko učešće je očekivano, s obzirom na to da ova pozajmica predstavlja jedan od najskupljih vidova zaduživanja
„Na kredit se kupuje ono što traje duže od kredita”, savet je koga bi svaki građanin mogao da se priseti pre zaduživanja. U protivnom može da bude gorka pilula, posebno ako je reč o kreditnim karticama. Kako za „Politiku” kaže Dušan Uzelac sa finansijskog portala „Kamatica”, prva „generacija” korisnika ovog sredstva plaćanja kod nas je prošla školu, i sada imamo osvešćenije korisnike.
– Prošao je period „instalacije” kartica kada su ih banke delile u paketima prilikom otvaranja računa i kada su ih svi koristili poprilično neracionalno, dok su tek kasnije shvatili da ta vrsta zaduživanja nije za njih, jer su se prezadužili i naplaćali kamata. Sada je kreditna kartica postala ono što i treba da bude – praktičan oblik kreditiranja koje ne treba da bude zavisnost. Posebno što je ona skup vid kreditiranja koji ima smisla kada kupujete nešto što je u tom trenutku povoljnije i anulira kamatu koju kartica povlači. Ovo je uputstvo za finansijski osvešćene, dok one koji ih provlače bez razmišljanja na kraju očekuje sudar sa realnošću – objašnjava Uzelac.
Kreditne kartice nisu najzastupljeniji vid kreditiranja stanovništva kod nas, prvenstveno zbog troškova koji su povezani sa izdavanjem i korišćenjem ove vrste kartica. Ipak, značajan broj građana ih koristi u skladu sa svojim mogućnostima. Prema dostupnim podacima pružalaca platnih usluga, na kraju 2024. godine bilo je izdato 875 hiljada kreditnih kartica, pri čemu je zabeleženo blago smanjenje od 1,6 odsto u odnosu na kraj 2023. godine, kada je broj izdatih kreditnih kartica bio 889 hiljada, navode za „Politiku” iz Narodne banke Srbije (NBS).
– U prošloj godini je učešće kreditnih kartica u ukupnom broju kartica na tržištu iznosilo 7,2 odsto. U Srbiji je u istom periodu izvršeno 19,6 miliona plaćanja, odnosno 3,2 odsto svih transakcija karticama. Broj plaćanja je porastao za 11,5 odsto u odnosu na 2023. godinu, kada je izvršeno 17,6 miliona plaćanja kreditnim karticama – navode iz NBS. Prema poslednjim raspoloživim podacima za april, prosečna ponderisana kamatna stopa na dug po kreditnim karticama stanovništva na godišnjem nivou iznosila je 15,3 procenta. U odnosu na kraj prošle godine, kada je iznosila 22,3 odsto, kamatna stopa na ovaj vid zaduživanja beleži znatan pad zbog primene Odluke o privremenom ograničenju kamatnih stopa kod ugovora o kreditu zaključenih sa korisnikom – fizičkim licem i Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Iz NBS kažu da je ukupan dug stanovništva po osnovu kreditnih kartica u aprilu ove godine iznosio 30,3 milijarde dinara, a njegovo učešće u ukupnom stanju kredita stanovništvu godinama unazad je nisko, i u aprilu je iznosilo manje od dva odsto.
– Nisko učešće kreditnih kartica je očekivano, s obzirom na to da ovaj vid pozajmice predstavlja jedan od najskupljih vidova zaduživanja, pre svega zato što su vreme i obim njihovog korišćenja, kao i vraćanja, neizvesni, dok gotovinski krediti i dalje predstavljaju najpopularniji vid zaduživanja stanovništva – kažu iz NBS.
Ostavi komentar