Institut za međunarodne finansije (IIF) saopštio je da je globalni dug dostigao rekordnih 337,7 biliona dolara na kraju drugog kvartala 2025. godine
Skok zaduženosti za više od 21 bilion dolara u prvoj polovini ove godine posledica je nekoliko faktora, među kojima su popuštanje finansijskih uslova na globalnom nivou, slabljenje američkog dolara i blaža monetarna politika vodećih centralnih banaka.
Najveći rast duga u apsolutnim iznosima zabeležile su Kina, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Velika Britanija i Japan. Deo ovog povećanja direktno je povezan sa padom vrednosti dolara, koji je od početka godine oslabio za 9,75 odsto u odnosu na glavne svetske valute.
IIF je napomenuo da je tempo rasta duga uporediv sa periodom druge polovine 2020. godine, kada su mere tokom pandemije izazvale nagli rast globalne zaduženosti.
Odnos duga i BDP-a
Posmatrano kroz odnos duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP), Kanada, Kina, Saudijska Arabija i Poljska beleže najizraženiji rast. Istovremeno, u Irskoj, Japanu i Norveškoj taj pokazatelj je u padu.
Globalni odnos duga i proizvodnje ostaje nešto iznad 324 odsto.
Ukupan dug tržišta u razvoju u drugom kvartalu 2025. povećan je za 3,4 biliona dolara, dostižući više od 109 biliona dolara, što predstavlja novi istorijski maksimum. Odnos duga i proizvodnje na tržištima u razvoju dostigao je 242,4 odsto.
Ostavi komentar