Operatori koji imaju više od 1,5 miliona krajnjih korisnika i prihode veće od 300 miliona evra imaju pravo učešća na nedavno raspisanom oglasu za aukciju frekvencija za 5G mrežu, koji traje do 20. oktobra.
Dobijanje 5G licence za operatore nije samo tehnički korak, već strateška odluka, što znači da mogu dugoročno da planiraju razvoj i ponudu usluga, rekao je za Biznis.rs Aleksandar Mastilović, međunarodni stručnjak za telekomunikacije i pametne tehnologije i konsultant Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije.
On naglašava da operatori, ne samo u Srbiji nego i globalno, odavno tragaju za novim poslovnim modelima. Margina profitabilnosti već dugo nije na njihovoj strani, mnogo više novca zarađuju pružaoci usluga preko inteneta, pa recimo i oni koji danas razvijaju veštačku inteligenciju. Softversko inženjerstvo, odnosno programiranje, značajno je uzelo primat nad telekom sektorom.
- Za same operatore 5G znači otvaranje potpuno novih poslovnih mogućnosti, da se fokus pomeri sa servisa usmerenih na usluge fizičkim korisnicima – pozivi, poruke i pristup internetu, na komunikacije mašina. Pored bržeg mobilnog interneta licence omogućavaju ulazak u oblasti kao što su Internet stvari (IoT), pametni gradovi, industrijska automatizacija i digitalne platforme za biznis, sve isprepleteno sa sveprisutnom veštačkom inteligencijom. Time se domaći operateri stavljaju rame uz rame sa konkurentima u Evropi, koji već nekoliko godina razvijaju 5G mreže - ističe Mastilović.
On dalje naglašava da uz benefite idu i obaveze – licence nose sa sobom značajne investicije u mrežnu infrastrukturu, modernizaciju postojećih baznih stanica i obuku zaposlenih. Drugim rečima, 5G licence su i prilika i izazov: prilika za rast, ali i obaveza da se uloži u tehnološki napredak.
- Zanimljivo bi bilo videti poslovne analize i procenu isplativosti i povrata investicije, s obzirom na snagu domaćeg IKT tržišta i spremnost da iskoristi potencijale 5G mreže - navodi naš sagovornik.
Kada je reč o korisnicima usluga, odnosno građanima, Mastilović pojašnjava da 5G ne znači samo da će internet na telefonu biti brži, ali to jeste prvi, najvidljiviji efekat.
- Brzina će se povećati višestruko, a kašnjenje u prenosu podataka biće gotovo neprimetno, video pozivi će biti jasniji i stabilniji, filmovi i muzika će se skidati za nekoliko sekundi, a online igre funkcionisati bez ‘seckanja’. Postavlja se pitanje da li je takvih zahtevnih sadržaja i njihovih konzumenata dovoljno da se opravdaju dalja ulaganja– na primer za YouTube ili Netflix koji daju pristup HD video sadržajima, pa čak i 4K – pitanje je da li bi i koliko građani bili spremni da plate i više za veću brzinu i da li im zaista i treba - naveo je naš sagovornik.
Mastilović ističe da prava snaga 5G mreže leži u potpuno novim uslugama. Korisnici mogu da očekuju ulazak u eru proširene i virtuelne stvarnosti, pametnog transporta, telemedicine – gde će lekari moći na daljinu da prate pacijente u realnom vremenu – i pametnih kuća u kojima su uređaji povezani i automatski komuniciraju međusobno.
- Te komunikacije mašina, odnosno senzora, i praćenje i slanje podataka koji se kasnije sortiraju i obrađuju, presudni su za stvaranje snažnih skupova podataka koji se, na primer, kasnije mogu koristiti za trening veštačke inteligencije. Tu možemo da tražimo prostor za nove usluge, gde će glavni profit telekoma dolaziti ne od građana kao korisnika, nego od kompanija u sistemima pametnih fabrika ili recimo od lokalne uprave za sistem pametnog grada ili možda nekih javnih preduzeća za očitavanje pametnih merača potrošnje električne energije, vode, sistema grejanja i slično. Još jedna važna promena biće kapacitet mreže - navodi Aleksandar Mastilović.
Sa 5G, hiljade uređaja mogu istovremeno da budu povezani bez gubitka kvaliteta – a to je dalje kroz mikro bazne stanice moguće proširiti i na milione sitnih uređaja senzora na prostoru jednog grada kao što je Beograd.
Neki uređaji emituju podatke stalno dok neki imaju cikluse. Na primer, pametni merači potrošnje to rade jednom mesečno da bi se formirao račun i to je dovoljno – na drugoj strani imamo mogućnost da opslužujemo multimediju brzinama uporedivim sa optičkim vezama, pa nam skupa gradnja optičkih veza u urbanim zonama možda neće biti ni potrebna, smatra naš sagovornik.
- Postoje i drugi benefiti, na primer, da u trenucima kada su mreže danas preopterećene – na koncertima, sportskim događajima ili u centru velikih gradova gde imamo veliku gustoću korisnika u specifičnom vremenu – korisnici više neće ostajati bez signala i interneta, moći ćemo pružiti uslugu ili dronovima privremeno proširiti kapacitet pokrivanja - zaključuje međunarodni stručnjak za telekomunikacije i pametne tehnologije.
Ostavi komentar