U poslednjih dvadeset godina, najveći infrastrukturni projekti u Crnoj Gori realizovani su u saradnji moćnih međunarodnih građevinskih kompanija i domaćih podizvođača
Od autoputeva i podmorskih kablova, do elektrana i vetroelektrana, ovi poduhvati su transformisali lice države.
Autoput Bar–Boljare: Kineski gigant i domaći partneri
Najveći projekat u istoriji Crne Gore, deonica Smokovac–Mateševo autoputa Bar–Boljare, vredna je oko 809 miliona evra. Glavni izvođač radova je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Domaće firme su imale ključnu ulogu kao podizvođači: Bemax je zaradio oko 234 miliona evra, dok su Cijevna komerc i hrvatska Skladgradnja takođe učestvovale u izgradnji. Projekat je finansiran kineskim kreditom Exim banke.
Trenutno je u toku tender za sledeću deonicu, od Mateševa do Andrijevice, a projekat vredan oko 600 miliona evra biće sufinansiran sredstvima Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Bulevar Jaz–Tivat: Kineska dominacija uz podršku Bemaxa
Rekonstrukcija magistrale Budva–Tivat, odnosno izgradnja bulevara Jaz–Tivat, još jedan je značajan projekat. Radove izvodi kineski konzorcijum Shandong, a kao podizvođač na delu trase angažovan je domaći Bemax. Iako je ugovorena vrednost 54 miliona evra, procenjuje se da bi konačni troškovi mogli biti znatno veći zbog kašnjenja i dodatnih zahteva.
Tunel Sozina: Primer saradnje Slovenije i Crne Gore
Tunel Sozina, izgrađen između 2002. i 2005. godine, vredan je 70 miliona evra i skratio je put od Podgorice do mora. Na ovom projektu sarađivale su slovenačka firma Slovenija Ceste i domaći Rudnik boksita Nikšić.
Podmorski kabl do Italije: Spoj energetskih sistema
Jedan od najskupljih elektroenergetskih projekata u regionu je podmorski kabl koji je 2019. godine povezao Crnu Goru sa Italijom. Vrednost projekta je oko milijardu evra, a realizovala ga je italijanska Terna u partnerstvu sa crnogorskim CGES-om.
Vetroelektrane: Strani investitori pokreću obnovljive izvore
Prva vetroelektrana, Krnovo, puštena je u rad 2017. godine, a razvili su je francuski Akuo Energy i austrijski Ivicom. Vetroelektrana Možura otvorena je 2019. godine, zahvaljujući investiciji malteške Enemalta i kineske kompanije Shanghai Electric Power. Ovi projekti su ključni za tranziciju Crne Gore ka obnovljivim izvorima energije.
Termoelektrana Pljevlja: Kineska modernizacija
Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, vredna oko 54 miliona evra, poverena je kineskoj kompaniji Dongfang Electric Corporation (DEC), uz saradnju sa domaćim partnerima kao što su Bemax, BB Solar i Permonte.
Međunarodna saradnja kao ključ razvoja
Crna Gora se u razvoju infrastrukture oslanja na kombinaciju stranog kapitala i tehnologije, koje donose kompanije iz Kine, Italije, Francuske, Austrije i drugih zemalja, i domaće operativne snage, pri čemu se ističe firma Bemax. Ova saradnja je oblikovala državu i pozicionirala je na mapu velikih infrastrukturnih investicija.
Ostavi komentar