Vest da u srpskim poslovnim bankama trenutno ima više gotovine nego ikada ranije iznenadila je mnoge u Srbiji. S druge strane, sve više filijala polako skraćuje rad sa strankama, a nije isključeno da će se u narednom periodu on svesti na "rad sa bankomatima"
Ovu informaciju je potvrdila i Narodna banka Srbije čiji podaci pokazuju da je iznos gotovine kojim banke raspolažu u svojim blagajnama povećana za gotovo šest puta u odnosu na 2015. godinu, odnosno sa 26,7 milijardi dinara krajem maja 2015. na 154,6 milijardi dinara ove godine.
Za rast stanja dinarske gotovine u blagajnama banaka "zaslužna" je, kako tvrde, povećana neizvesnost, poput pandemije virusa korona i eskalacija sukoba u Ukrajini. Tada su građani imali pojačanu tražnju za kešom što je uticalo i na rast cena, penzija, plata, socijalnih davanja i slično.
Dušan Uzelac, finansijski analitičar navodi da je keš mnogo šira priča i to je, po njemu, suštinski novac. S druge strane, digitalni oblik novca na naše nezadovoljstvo donosi jedan novi proizvod i čini ga potrošnim dobrom.
- Hiljadu dinara u kešu u 50 transakcija je i dalje 1.000, ali ukoliko se radi o digitalnom novcu to nije isto, jer malo po malo on se potroši na provizije. Digitalni novac je stalno opterećen provizijom, a gotov nije. Tako u transakcijama on polako nestane. Isto tako su nam zamenili frižidere koji su trajali 20 godina za nove koji traju dve, tako je i sa novcem. To je globalna agenda "kešles" društva o kojoj se priča već 10 godina. Zapadna Evropa ga je prigrlila, kod nas se još koprca, dok su Slovenci osnovali Pokret za keš kao ustavno pravo.
Uzelac navodi de je tehnologija prošla svoj put od čuda do zaglupljivanja. Neretko je ona danas uvreda za inteligenciju, pa tako malo ko može da uključi televizor bez dva upravljača.
- Ovo se desilo i sa tehnologijom novca, od čuda tehnologije da možete elektronski da pošaljete novac do kazne da nemate izbor. Od sredstva razmene do sredstva kontrole. Transakciono bankarstvo je industrija koja želi da ne postoji keš, a naš novac pretvara se u profit koordinatora tih transakcija - kaže naš sagovornik.
S druge strane, sve više filijala polako skraćuje rad sa strankama, a nije isključeno da će se u narednom periodu on svesti na "rad sa bankomatima". Ovo je još jedna novina koju bankari na mala vrata uvode na naše finansijsko tržište.
- Ograničenje rada blagajni je kraj filijala banaka i samo je pitanje kojom brzinom će se to desiti. Od početka digitalizacije bankarima se cakle oči jer sa njom izbacuju ono što je njima najskuplje - radno mesto. U tome im svesrdno pomaže tehnologija, jer današnji bankomati nude opciju ne samo isplate već i uplate novca. Bankomati kao “oko sokolovo” nema na ulici. Nekada su postojali radnici koji gledaju da li si platio parking ili ne, sada to radi mašina. Isto je i sa novcem - neće niko fizički brojati novac, već će to opet da radi mašina. Pitanje je da li će klijenti to da prihvate ili ne.Pošteno bi bilo onda da konačna cena usluge onda bude jeftinija, ali to bi bilo romantično očekivati kada su banke u pitanju. - naglašava Uzelac.
Međutim, smatra on, ne smemo zaboraviti građane kojima to nije blisko i ne žele da im bude blisko.
- Pitanje je da li nam tehnologija nudi komfor ili ograničenje. Taj komfor mora da bude lični izbor, a ne obaveza. Mislim da i dalje moraju da postoje filijale za sve one koji ne žele da komuniciraju sa mašinama. Ipak, s obzirom da bankari sve gledaju kroz profitnu prizmu teško je očekivati da će se to desiti.
Ostavi komentar