Peleta je prošle godine bilo više nego što je potrebno, a i cena mu je bila oko 32.000 dinara. Iako ni sada nema potrebe za poskupljenjem na većini stovarišta cena ide i do 40.000 dinara
Kako su temperature još početkom oktobra naglo pale tako su građani počeli da pale klime, grejalice, toplane da greju stanove, a oni koji koriste pelet s zakašnjenjem su došli na stovarišta koja su zbog velike potražnje već bila deficitarne ovom vrstom ogreva.
Iako je kraj oktobra, situacija na stovarištima je manje-više ista. Pelet stiže iz domaćih fabrika, ali se odmah sve i proda, pa su pojedina stovarišta počela da ograničavaju količine za prodaju. Može da se kupi najviše do 20 džakova kako bi mogli svi bar po malo da kupe i ogreju se. Potražnja za peletom skočila je i posle najnovijeg poskupljenja struje od oktobra ali i činjenice da se broj kilovata u crvenoj zoni sa 1.600 spusti na 1.200 kilovata.
Peleta je prošle godine bilo više nego što je potrebno, a i cena mu je bila oko 32.000 dinara. Iako ni sada nema potrebe za poskupljenjem na većini stovarišta cena ide i do 40.000 dinara. Upravo je to razlog što je i Branko Glavonjić, profesor Šumarskog fakulteta, gostujući na Prvoj televiziji rekao da nema apsolutno nikakve potrebe da se cena povećava i da pelet košta od 38.000 do 40.000 dinara. Podsetio da je naša vlada svojevremeno uvela ograničenje cene peleta, a da je zbog veštačkog pumpanja cena isto u petak uradila i Vlada Federacije BiH tako da cena ne može da bude viša od 33.000 dinara.
Ljubinko Savić iz Privredne komore Srbije kaže da je više razloga zbog kojih su se pojavili manjkovi na tržištu.
- Prvi je jer je zima požurila i zatekla nespremne sve one koji se greju na pelet. Umesto da ga kupuju od aprila do septembra kada je najjeftiniji i kada ga ima dovoljno, ostavili su kupovinu za jesen, što nije dobra praksa. Osim toga „Srbijašume” su imale obavezu da pre svih snabdeju penzionere ogrevnim drvetom, a sredinom godine doneta je i Uredba o kvalitetu peleta pa sada treba da prođe vreme dok se ogrev prekontroliše kolika mu je suvoća, od kojeg je drveta – kaže Savić.
Nije isključeno ni da pojedini trgovci čekaju da se cena poveća, jer uvek kada neke robe nema ona poskupi, iako domaća proizvodnja može da pokrije sve potrebe u Srbiji. Svojevremeno je godišnja proizvodnja bila oko pola miliona tona, sad je oko 330.000 i te količine su dovoljne. I juče odgovorni na brojnim stovarištima koje smo zvali kažu da trenutno nemaju peleta, ali da očekuju da danas stignu nove količine. Na pojedinim stovarištima se prave spiskovi, a oni koji mogu da odu do fabrike u Petrovcu na Mlavi, primera radi, mogu ga i tamo kupiti, ali moraju sami da obezbede prevoz. I od juče je cena nešto veća oko 33.050 dinara za 1.050 kilograma, a do petka je bila oko 31.000 dinara.![]()
Trgovci kažu da ne znaju šta je pravi razlog zašto je pelet odjednom postao deficitaran. Kažu da im iz fabrika u Ivanjici stižu objašnjenja da su imali problema u snabdevanju strujom posle prvog snega jer su bili popadali stubovi pa su čekali nekoliko dana da se situacija sredi, što je sve zaustavilo proizvodnju. Ali ističu i da je proizvodnja stabilizovana i da će pelet stizati narednih dana. Juče na većini stovarišta nisu mogli da kažu kolika će biti cena dok roba danas ne stigne. Problem su mahom manja stovarišta na kojima se može kupiti najviši do 20 džakova.
Podsetimo, Srbija je početkom marta ove godine ukinula privremenu zabranu uvoza peleta, koja je pre toga u više navrata produžavana. To je izazvalo burne reakcije domaćih proizvođača, međutim, u saradnji sa PKS-om rešenje je pronađeno. Donet jepravilniko tehničkim i drugim zahtevima za čvrsta goriva iz drvne biomase koja se stavljaju na tržište Srbije. Njegova osnovna funkcija je da se kontroliše kvalitet peleta koji se stavlja u promet, što su domaći proizvođači većinski pozdravili.
Dakle, pravilnikom su definisani precizni parametri kvaliteta peleta koje on mora da ispunjava, što znači da se kontroliše sadržaj vlage, pepela, udeo ugljenika, kao i toplotna moć goriva. Pravilnik dodatno predviđa i detaljno deklarisanje peleta, što znači da na ambalaži moraju da budu istaknuti ključni podaci o njegovom kvalitetu i karakteristikama, kako bi potrošač imao potpune informacije. Pojedina stovarišta nemaju ni ogrevnog drveta, a i podigla su takođe neopravdano cene sa 9.000 na 10.000 dinara.
Ostavi komentar