Umesto skupih litijumskih baterija, mali finski grad koristi 2.000 tona kamena za čuvanje energije i smanjenje emisija za 70 odsto.
Iako su letnje vrućine trenutno u prvom planu, pitanje kako obezbediti jeftinije i stabilnije grejanje ponovo će postati aktuelno već sa dolaskom hladnijih dana, a Finska je ponudila neobično rešenje. Dok se svet trudi da pronađe način kako da sačuva energiju iz sunca i vetra za trenutke kada je nema, jedan mali grad u Finskoj ponudio je neobično, ali jednostavno rešenje - ogromnu „bateriju“ napravljenu od peska i kamena.
U južnofinskom gradiću Pornainen, oko 40 kilometara severoistočno od Helsinkija, radi postrojenje koje višak električne energije pretvara u toplotu i koristi je za grejanje domaćinstava. Tehnologija bi mogla da postane jedno od rešenja za problem skladištenja energije iz obnovljivih izvora.
Jedan od najvećih izazova energetske tranzicije jeste upravo pitanje kako sačuvati struju proizvedenu kada ima mnogo sunca ili vetra, kako bi mogla da se koristi u periodima kada proizvodnja opadne. Zbog toga se širom sveta ulažu milijarde u razvoj litijum-jonskih i drugih naprednih baterija. Međutim, Finska se odlučila za drugačiji pristup - veliko skladište toplote koje koristi prirodni materijal.
Ogromno postrojenje visoko 13 metara i široko 15 metara podseća na veliki silos, a ispunjeno je sa oko 2.000 tona usitnjenog steatita, poznatog i kao sapunski kamen. Ovaj materijal ima sposobnost da upija velike količine toplote i da je dugo zadržava.
Kapacitet skladištenja iznosi oko 100 megavata, što je dovoljno da se gradić leti greje gotovo mesec dana, dok zimi uskladištena toplota može da zadovolji potrebe za grejanjem oko nedelju dana. Sistem je razvila finska kompanija Polar Night Energy, a princip rada je jednostavan.
Kada solarne elektrane ili vetroturbine proizvode više struje nego što je potrebno, posebno u periodima kada je cena električne energije niska, ta energija se koristi za zagrevanje vazduha.Vreo vazduh zatim zagreva usitnjeni kamen na temperaturu od 500 do 600 stepeni Celzijusa.
Zahvaljujući dobroj izolaciji skladišta, toplota može da ostane sačuvana danima, pa čak i nedeljama. Kada je grejanje potrebno, uskladištena toplota se preko izmenjivača toplote prebacuje u sistem daljinskog grejanja. Nova tehnologija smanjila je štetne emisije za oko 70 odsto u poređenju sa ranijim sistemom koji je koristio naftu i pelete.
Kao rezerva ostala je energana na biomasu, ali se koristi znatno ređe. Glavno ograničenje ove „peščane baterije“ jeste to što se toplota teško može ponovo pretvoriti u električnu energiju. Ipak, za sisteme daljinskog grejanja to nije problem, jer je cilj upravo čuvanje toplote, a ne proizvodnja struje.
Finska ministarka za klimu Sari Multala ocenila je da je ovo postrojenje primer inovativnog načina skladištenja energije i navela da bi se tehnologija u budućnosti mogla dodatno razvijati, ne samo za grejanje već i za fleksibilnije upravljanje energetskim sistemima.
Ostavi komentar