Referentna kamatna stopa utiče na cenu novca, ali želja za potrošnjom često je jača od racionalne računice.
Referentna kamatna stopa predstavlja cenu novca i jednu je od poluga koje Narodna banka Srbije koristi za upravljanje monetarnom politikom. Nju ne određuje slobodno tržište, već centralna banka, kako bi uticala na kretanje novca u opticaju. Na taj način pokušava da smanji inflacija, jer bi manja količina novca u opticaju trebalo da doprinese njenom obuzdavanju, rekao je Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica za Jutarnji program Nove S..
Da li će građani sada teže dobijati kredite?
Uzelac smatra da će krediti i dalje biti dostupni, ali će biti skuplji. To je, po njemu, blaga demotivacija za zaduživanje.
- Malo ko želi da uzme kredit po određenoj ceni, već tržištem dominiraju građani koji moraju da se zaduže, a ne oni koji to žele. Marketinški mehanizam prodaje često nadjačava uticaj referentne kamatne stope. Činjenica je da građane može da demotiviše cena, ali ih istovremeno motiviše sam proizvod koji žele da kupe.
Kredit ne uzimamo zato što je na akciji
Urednik portala Kamatica naglašava da živimo u potrošačkom društvu u kojem se, na primer, kupuje džemper u boji jeseni, a ne topliji džemper za zimu, zato što nam se baš taj dopao.
- Pitanje je šta će prevagnuti. Malo je preciznih, racionalnih ljudi koji o kupovini razmišljaju na dve decimale. Kredit nije nešto što vam je neophodno, pa da odlučite da ga uzmete samo zato što je jeftiniji ili na akciji - tvdrdi on.
Pomeranje referentne kamatne stope za 0,25 procentnih poena, posle 26 meseci, je za Uzelca redovna operativna aktivnost:
- Neki smatraju da je ta odluka možda malo zakasnila, ali NBS prati situaciju i zna šta radi. Evropska centralna banka je u međuvremenu dva puta menjala kamatne stope, ali mi nemamo obavezu da je pratimo jedan na jedan, jer su u pitanju odvojeni sistemi.
Prema njegovom mišljenju naše tržište nije reaktivno, jer se kod nas poskupljenje prihvati i nastavi se dalje, dok se na Zapadu, recimo, napuštaju mobilni operateri zbog razlike od dva evra.
Govoreći o širem ekonomskom raspoloženju i ponašanju građana u uslovima neizvesnosti, Uzelac se osvrnuo i na štednju, snabdevanje energentima, poverenje u dinar i bankarski sistem:
- Ne postoji deficit nečega, već samo grupe ljudi koje se bore za profit. Kriza energenata svakako nije posledica njihovog nedostatka, već je pitanje ko će da nam ih proda i po kojoj ceni.
On je naglasio i da u vreme krize često raste štednja, jer ljudi tada počinju više da razmišljaju o potrošnji, uzdržavaju se od kupovine i neke stvari ostavljaju za kasnije.
- Razloga za paniku nema. Kriza poverenja u dinar i bankarski sistem izazvani su aktuelnim društvenim promenama. Ovo nije opšti kolaps društva, već posledica individualnih odluka. Onaj ko ne može da razume situaciju odlučiće da zameni novac, ali će zbog toga imati i određeni transakcioni trošak - zaključuje Uzelac.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar