Građani Srbije ne mogu bez ograničenja da drže novac u bankama u inostranstvu, čak i kada im strana banka dozvoljava otvaranje računa. Propisi predviđaju kategorije koje to mogu da rade bez posebne saglasnosti, dok je za druge potrebno prethodno odobrenje Narodne banke Srbije.
Posao u stranim kompanijama, školovanje dece, kupovina nekretnine, putovanja ili jednostavno želja da se deo ušteđevine čuva u drugoj državi, najčešći su razlozi za otvaranje računa u stranoj banci..
Međutim, prema istraživanju Kamatice, ova mogućnost nije isto što i pravo da se na njemu neograničeno drži novac. Zakon o deviznom poslovanju propisuje da rezidenti mogu držati devize na računima kod banaka u inostranstvu pod uslovima koje određuje Narodna banka Srbije. To znači da nije dovoljno da banka u Nemačkoj, Austriji, Sloveniji ili nekoj drugoj zemlji prihvati klijenta i otvori mu račun - potrebno je ispuniti i domaće propise.
Prema Zakonu o deviznom poslovanju, rezident je, između ostalih, fizičko lice koje ima prebivalište u Srbiji, osim ako boravi u inostranstvu duže od godinu dana.
Ko može da ima račun u inostranstvu bez odobrenja NBS?
Odlukom Narodne banke Srbije precizirane su kategorije građana koji mogu da drže devize na računima u stranim bankama bez prethodnog odobrenja centralne banke.
Među njima su:
- Građani koji imaju državljanstvo Srbije i prebivalište u Srbiji, ali i državljanstvo druge države.
- Građani koji imaju samo srpsko državljanstvo i prebivalište u Srbiji, a u inostranstvu borave najduže godinu dana na osnovu radne vize, posebne kategorije vize, boravišne dozvole ili drugog odgovarajućeg dokumenta.
- Osobe koje se iseljavaju iz Srbije, uz dokaz o iseljenju, i to do iznosa sredstava koja su prenela, odnosno iznela iz zemlje u skladu sa propisima.
- Osobe koje su ostvarile pravo na stranu penziju u državama sa kojima Srbija nema zaključen međudržavni sporazum, radi uplate te penzije.
- Vlasnici nekretnina u inostranstvu, za prijem novca od prodaje te nekretnine, do iznosa njene vrednosti navedene u kupoprodajnom ugovoru.
- Osobe koje su upućene na stručno usavršavanje u inostranstvo na osnovu odgovarajućeg rešenja, u visini troškova navedenih u tom dokumentu.
Odluka obuhvata i određene kategorije zaposlenih u diplomatskim i državnim predstavništvima Srbije u inostranstvu.Važno je da se pravo odnosi na konkretne osnove i propisane iznose, a ne na neograničeno držanje bilo kakve ušteđevine u stranoj banci.
Kada je potrebna dozvola Narodne banke Srbije?
Za građane koji ne pripadaju navedenim kategorijama mogućnost držanja deviza na računu u inostranstvu nije potpuno isključena, ali je potrebna prethodna saglasnost NBS i postojanje nekog od osnova predviđenih Odlukom. Odobrenje se, između ostalog, može dobiti za plaćanje troškova lečenja u inostranstvu i troškova boravka povezanih sa lečenjem, za određene investicione radove u inostranstvu, za polaganje garantnog depozita radi učešća na tenderima, kao i za druge posebno propisane namene.
Dozvola je predviđena i za određene slučajeve kupovine i prodaje hartija od vrednosti u inostranstvu, kao i za naplatu sredstava po sudskoj odluci kada je uslov da se novac primi preko računa u stranoj banci.
Građani koji ispunjavaju neki od ovih uslova podnose pisani zahtev Narodnoj banci Srbije i prilažu dokumentaciju kojom dokazuje razlog za otvaranje i držanje sredstava na stranom računu. Odobrenje se izdaje na period do godinu dana, a može i na duži rok ako za to postoji osnov predviđen odlukom.
Šta ako radite za stranu kompaniju, a živite u Srbiji?
Ovo je jedno od pitanja koje najviše zanima građane koji rade za poslodavce iz inostranstva. Narodna banka Srbije je objasnila da se propisi razlikuju za građane koji borave i rade u inostranstvu od onih koji posao za stranog poslodavca obavljaju iz Srbije. Oni koji žive u Srbiji i rade od kuće za stranu kompaniju ne mogu automatski da se pozovu na izuzetak koji važi za osobu koja je otišla na rad u inostranstvo i za to ima odgovarajuću vizu ili dozvolu boravka.
To znači, da samo činjenica da je poslodavac registrovan u drugoj državi ne daje automatski pravo na držanje novca na računu u stranoj banci.
Istovremeno, treba razlikovati pravila o računu od poreskih obaveza. Poreska uprava Srbije navodi da rezidenti koji ostvaruju prihode od rada u ili iz druge države mogu imati obavezu da sami obračunaju i plate porez i doprinose, u zavisnosti od načina angažovanja i poreskog statusa.
Šta se dešava kada prestane razlog za držanje novca u inostranstvu?
Građani koji imaju pravo da drže devize u stranoj banci po nekom od posebnih osnova ne mogu nužno trajno da zadrže taj račun, pokazuje istraživanje Kamatice. Odluka NBS predviđa da, kada prestanu razlozi zbog kojih je građaninu omogućeno držanje deviza u inostranstvu, on u narednih 30 dana mora da unese preostala sredstva u Srbiju i ugasi račun. To je posebno važno za one koji su pravo na račun ostvarili zbog privremenog rada, stručnog usavršavanja ili nekog drugog vremenski ograničenog razloga.
Može li država da sazna da imate račun u inostranstvu?
Samo otvaranje računa u drugoj državi ne znači da je novac izvan domašaja poreskih propisa. Poreske obaveze zavise od poreskog rezidentstva, vrste prihoda i okolnosti u kojima je novac ostvaren, a ne samo od države u kojoj se nalazi bankovni račun. Poreska uprava Srbije učestvuje u sistemima razmene finansijskih informacija, uključujući standard automatske razmene podataka o finansijskim računima, u skladu sa međunarodnim sporazumima. Zato račun u inostranstvu ne znači da su prihodi na njemu automatski oslobođeni poreza ili da su nevidljivi za nadležne organe.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama uslova korišćenja portala kamatica.com i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Ostavi komentar