Cene stanarina zauzimaju sve veći deo porodičnih budžeta širom Evrope, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Ovaj problem posebno pogađa građane sa niskim primanjima i one koji primaju minimalnu zaradu, jer visoke cene zakupa stanova u gradskim centrima dodatno pritiskaju njihov mesečni budžet
U nekim evropskim gradovima, kirija za jednosoban stan u centru može "pojesti" čak celu platu, a prema izveštaju Deutsche Bank Research Institute, u pojedinim slučajevima ni prosečna neto zarada nije dovoljna da pokrije osnovne troškove stanovanja.
Euronews Business donosi analizu najnovijeg globalnog izveštaja "Mapping the World’s Prices", koji upoređuje neto mesečne plate i stanarine u 69 gradova širom sveta, uključujući 28 evropskih metropola.
Gde su najviše plate, a gde najskuplje kirije u Evropi?
U 2025. godini, prosečne mesečne neto zarade kreću se od 151 evra u Kairu do 7.307 evra u Ženevi, dok je Cirih odmah iza sa 7.127 evra. Švajcarska je i dalje neprikosnoveni lider po visini zarada. Na evropskom dnu su Istanbul (855 €) i Atina (1.044 €), dok se najviše plate, iznad 4.000 evra, beleže u Luksemburgu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Frankfurtu. Među velikim evropskim prestonicama, Rim ima najnižu prosečnu zaradu (2.046 €), a slede ga Madrid (2.193 €), dok su Berlin, Pariz i London iznad 3.500 evra.
Kada je reč o stanarinama za jednosobne stanove u gradskim centrima, one drastično variraju – od 189 evra u Kairu do čak 3.792 evra u Njujorku. U Evropi, London prednjači sa 2.732 evra mesečno, dok je najniža kirija u Atini (595 €). U Cirihu, Dablinu, Amsterdamu i Ženevi, kirije premašuju 2.000 evra, dok su ispod 900 evra u Istanbulu i Budimpešti.
Gradovi gde plata nije dovoljna ni za kiriju
Ključni pokazatelj finansijskog opterećenja je odnos kirije i plate (rent-to-salary ratio), odnosno procenat zarade koji odlazi samo na stanovanje. Tu slika postaje još poraznija.
- U Lisabonu, prosečna zarada ne pokriva kiriju – odnos je 116%, što znači da se mora naći dodatni izvor prihoda samo za stan.
- Slična situacija je i u Istanbulu sa 101%.
- Situacija je ozbiljna i u Londonu (75%), Barseloni i Madridu (74%), Milanu (71%), Rimu (65%), Dablinu (62%), Atini (57%), Varšavi (56%), Pragu (54%) i Budimpešti (52%).
Gde najviše ostaje nakon plaćanja kirije?
Najveći raspoloživi prihod nakon plaćene kirije beleže gradovi sa visokim platama:
- Ženeva: 5.174 €
- Cirih: 4.638 €
- Luksemburg: 3.725 €
- Frankfurt: 2.726 €
- Kopenhagen: 2.421 €
- Amsterdam: 2.194 €
- Oslo: 2.140 €
- Helsinki: 2.021 €
S druge strane, Lisabon je u minusu: prosečna plata nije dovoljna ni za kiriju – nedostaje 202 evra, dok u Istanbulu fali 13 evra.
Jedini evropski grad sa rent-to-salary odnosom ispod 30% je Ženeva (29%). Slede Luksemburg i Frankfurt (34%), Cirih i Helsinki (35%), Beč (38%), Berlin (40%), Kopenhagen (43%), Oslo (42%), Pariz (45%) i Amsterdam (49%). Važno je napomenuti da ovi podaci ne znače da su kirije u tim gradovima niske, već da su plate znatno više, pa se manji procenat prihoda izdvaja za stanovanje.
Stambena kriza van Evrope
Evropski gradovi nisu jedini u krizi stanovanja. U Bogoti (120%), Meksiko Sitiju (118%) i Sao Paulu (102%), prosečne plate ne pokrivaju stanarinu. U Njujorku, 81% prosečne plate odlazi na kiriju, što je najviše među američkim gradovima.
Stambena kriza nije problem samo Balkana, već i bogatih metropola širom Evrope i sveta. Iako su zarade visoke u gradovima poput Ciriha i Luksemburga, realni standard diktira koliko se zaista ostaje nakon što se plati krov nad glavom. Za mnoge Evropljane, posebno one sa nižim prihodima, stanovanje u centru grada postaje luksuz koji sebi više ne mogu priuštiti.
Ostavi komentar