Nivoi potrošnje domaćinstava u zemljama Evropske unije značajno su se razlikovali tokom 2024. godine, pokazuju podaci Eurostata. Razlike u cenama nisu bile male – najskuplje zemlje imale su gotovo dvostruko veće cene u poređenju sa onima u najjeftinijim državama članicama.
Prema objavljenim indeksima nivoa cena, najviši troškovi krajnje potrošnje domaćinstava zabeleženi su u Danskoj, gde su cene bile čak 43 odsto iznad proseka Evropske unije. Odmah iza Danske su Irska sa 138 procenata i Luksemburg sa 133 odsto u odnosu na evropski prosek.
Sa druge strane, najniže cene zabeležene su u Bugarskoj (60 % proseka), Rumuniji (64 %) i Poljskoj (72 %).Ovi podaci jasno ukazuju na velike razlike u životnim troškovima unutar EU. Najveće razlike u cenama primećene su kada je reč o alkoholu i duvanu.
Irska je ubedljivo najskuplja zemlja u toj kategoriji – cene su bile čak 205 odsto u odnosu na evropski prosek. To znači, da su cene alkohola i duvana u Irskoj čak tri puta više nego u Bugarskoj, koja je najjeftinija sa 69 procenata EU proseka.
Visoke cene zabeležene su i u Finskoj i Francuskoj. Pored Bugarske, najniže iznose u ovoj kategoriji imale su i Poljska i Slovačka, obe sa 83 odsto proseka. Ovakve razlike su pre svega posledica različitih poreskih politika – naročito visokih akciza koje pojedine države uvode na ove proizvode.Restorani i hoteli su sledeća kategorija sa velikim razlikama u cenama. Najskuplje su Danska (148 odsto EU proseka), Irska (129 %) i Finska (127 %). Najjeftinije su Bugarska (53 %), Rumunija (69 %) i Mađarska (72 %).
Kada je u pitanju odeća, Danska se ponovo izdvaja kao najskuplja sa 133 odsto proseka EU, dok su Švedska i Finska odmah iza, obe sa 120 procenata. Najniže cene odeće zabeležene su u Bugarskoj (79 %), Mađarskoj i Rumuniji (obe 85 %).
Razlike u cenama prisutne su i kod osnovnih prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića. Iznosi koji se izdvajaju za hranu su u Luksemburgu najviše – 125 odsto proseka EU, dok su najniže u Rumuniji – svega 76 procenata. Kada je reč o ličnim prevoznim sredstvima (automobili, motocikli), cene takođe variraju od 89 odsto u Slovačkoj do 120 u Danskoj.
U oblasti potrošačke elektronike (poput televizora, računara, telefona), najjeftinija je Italija (89 odsto), a najskuplja Finska (115 procenata). Ovi podaci pokazuju da troškovi života unutar Evropske unije i dalje znatno variraju, u zavisnosti od zemlje. Iako postoji zajedničko tržište, razlike u poreskim politikama, ekonomskim uslovima i standardima života i dalje imaju veliki uticaj na cene proizvoda i usluga koje građani EU svakodnevno koriste.
Kada je reč o Srbiji poslednji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u maju međugodišnja inflacija iznosila 3,8 odsto, a mesečna 0,2. Cene proizvoda i usluga lične potrošnje kojima se meri inflacija, u maju 2025. su u poređenju sa decembrom 2024. godine u proseku povećane za 1,7 odsto.
U maju je u odnosu na april rast cena zabeležen kod alkoholnih pića i duvana (1,4 %), skuplje su bile usluge restorana i hotela (0,6 %), odeća i obuća (0,5 %), hrana i bezalkoholna pića (0,4 %). Poskupeli su izdaci za zdravstvo (0,3 %), stanovanje, vodu, električnu energiju, gas i ostala goriva (0,1 %), a za isti procenat bili su skuplji rekreacija i kultura. Pojeftinile su usluge transporta za jedan odsto, dok se cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.
Ostavi komentar