U trku do novog radnog mesta nezaposleni ne ulaze ravnopravno. Neka su zanimanja na tržištu ubedljivo suvišna, a druga potpuno u deficitu.
U Nacionalnoj službi za zapošljavanje kažu da veće šanse da potpišu ugovor o radu imaju oni čije su diplome ”atraktivnije” na tržištu rada kao što su zanatlije, lekari specijalisti, informatičari, bez obzira na to što su upravo oni veoma zastupljeni na birou.
| Sve je više onih koji su jedini predstavnici svog zanimanja, ali im ta ”unikatnost” nimalo ne pomaže. U NSZ računaju da na njihovom spisku u ovom času postoji čak 500 nezaposlenih koji ponaosob brane svoju branšu. Tako, na birou već duže vreme čami samo jedan presvlakač dugmadi, uzgajivač malih i egzotičnih životinja, popravljač čarapa, bižuter, bačvar, izrađivač baterija, miner, kinooperater, brodski kuvar, pozorišni šaptač, zapovednik broda, mikrobiolog, književnik, trener za boks, filozof... |
Srđan Andrijanić iz NSZ kaže da najveću šansu za posao imaju radnici sa iskustvom i lica sa odgovarajućim licencama.
Andrijanić dodaje da je na birou, među ”visokoobrazovanim” kandidatima, u ovom času najviše diplomiranih ekonomista - 8.954 i pravnika - 5.917, a među onima sa diplomom srednje škole, pored najbrojnijih ekonomskih tehničara, maturanata gimnazija i prodavaca, ima i 10.970 mašinskih tehničara.
Iskustvo je pokazalo da će među onima sa srednjom stručnom spremom posao najduže čekati poljoprivredni tehničari koji do radnog mesta u proseku stižu za tri godine i pet meseci, a potom maturanti gimnazije (tri godine i četiri meseca), ekonomski tehničari (tri i po godine) i medicinske sestre, koje ugovore potpisuju za dve i po godine.
A za razliku od njih, zanatska zanimanja poput stolara, fasadera, armirača, zavarivača, radnika na sklapanju delova za automobile, kuvari, mesari i gerontodomaćice - bolje prolaze.
Ni fakultet nije garancija brzog silaska sa biroa pa, kako kažu u NSZ, posao najduže čekaju stomatolozi (pet godina i četiri meseca) i istoričari umetnosti (tri godine i dva meseca), a najbrže se zapošljavaju pedijatri i anesteziolozi (za samo četiri meseca), kao i plastični hirurzi (za šest meseci) i inženjeri matematičari i informatičari, čija nezaposlenost u proseku traje godinu dana.
Ostavi komentar