Tekst objavljen: 09.10.2012 7:44        


Ideju predsednika Srbije Tomislava Nikolića da bi "oni koji su stekli nešto više novca ili mnogo više u vreme kada smo svi siromašili" trebalo da učestvuju u finansiranju nerazvijenih krajeva Srbije, poslovni ljudi uglavnom doživljaju kao populističku izjavu.

Šta kažu tajkuni na poziv predsednika Srbije

Nikolić je procenio da nerazvijeni krajevi Srbije ne mogu da prežive bez ulaganja, pa je najavio da će tražiti da država zaduži one koji su stekli mnogo novca da učestvuju u projektima koji će oživeti takve regione.

Ovo nije prvi put da se privrednici pozivaju na solidarnost sa građanima Srbije. Čak su i biznismeni imali određene inicijative. Predsednik MK grupe Miodrag Kostić je 2010. godine dao predlog da uspešni biznismeni pomognu propalim državnim firmama da se oporave. Kostić je tada izjavio da preduzećima nudi besplatan angažman u oblasti konsaltinga, a naročito kada je u pitanju rukovođenje, finansije i investicije, ali i upravljanja krizom i promenama. Međutim, inicijativa je propala, jer su privrednici otpuženi da, ulaskom u firme, žele da preuzmu kompanije za sopstveni profit.
U kompaniji najbogatijeg Srbina Miroslava Miškovića, ovu, više puta ponovljenu inicijativu, podržavaju.

- Delta je, da podsetimo, oduvek bila generator privrednog razvoja Srbije - kažu u Delta holdingu i navode da je ta kompanija imala i ima u gotovo svim gradovima Srbije svoje poslovnice i na taj način aktivno je učestvovala u privrednom životu svih krajeva u Srbiji.

Prema rejting agencijama, četvrti Srbin na listi najbogatijih u istočnoj Evropi, Đorđije Nicović, kaže da nema nameru da ponovo pokuša da ulaže u našu zemlju i nagla[ava da "nikada više neće ulagati kao ranije u firme u Srbiji".

- Tokom dugih godina poslovanja, podigao sam proizvodnju u Pirotu, Nišu, Surdulici u preduzećima poput Niteksa, Rudnika, "1. maja" i dao milione evra. Država mi je sve to oduzela i prodala strancima, gotovo besplatno. Direktnim aktima sam izgubio više od 100 miliona evra. Zato, iako sam i dalje prisutan na domaćem tržištu, na mene ne mogu da računaju. Mislim da sam i previše uložio, a na kraju sam najgore prošao - navodi on.

Vlasnik modne kuće Mona i već dva hotela u Srbiji, na Zlatiboru i Javoru kaže da je iznenađen pozivom predsednika Srbije. - Još od 1989. godine sam u realnoj privredi. Koliko sam državi i društvu dao, toliko sam i dobio. Ni više ni manje - kaže Đorđe Momirović, vlasnik Mone.
Sa druge strane, vlasnik MK grupe Miodrag Kostić ocenjuje da je poziv predsednika Nikolića veoma ohrabrujući za privrednike koji zapošljavaju više hiljada ljudi u Srbiji.

- I ranije sam se zalagao za ovakve ideje. Verujem da se zna da sam bio među najglasnijima da je neophodno da predstavnici krupnog kapitala pomognu propala preduzeća svojim znanjem, menadžerskim sposobnostima, a ako je potrebno i finansijski. Već sada sam uključen u različite projekte, i to upravo u nerazvijenim opštinama - kaže on.

- Da vas pitam: šta Srbija danas ima od Vranjske banje, rudnika Kovin, Resavica, Jatovih apartmana ili hotela Jugobanke na Kopaoniku? Nema ama baš ništa. Sve te firme, nažalost, propadaju, a nalaze se u nerazvijenim delovima zemlje.

Vlasnik Industrije mesa Matijević iz Novog Sada, opet, podržava inicijativu predsednika Nikolića. - Naravno da ću i dalje ulagati. Sve kompanije su registrovane u Srbiji i svu dobit ulažemo ovde. Nemamo ofšor kompanija, pa, samim tim, i sve poreze plaćamo u Srbiji. Trenutno, privodimo kraju investiciju u farme pilića, koje će nam omogućiti da godišnje prozvedemo četiri miliona komada pilića - kaže Petar Matijević.
- Zbog toga pozdravljam što je najzad, sa najviše državne funkcije stigla poruka da bogate ljude treba staviti u funkciju razvoja Srbije. Privrednici nikada nisu ni bili protiv toga, samo što to retko ko primećuje. Poziv predsednika Srbije je, u mom slučaju, zaista poput kucanja na otvorena vrata - slikovito zaključuje Kostić.

Toplica Spasojević, predsednik ITM grupe, kaže da bi vlasnici uspešnih kompanija u Srbiji sigurno bili zainteresovani za dalja ulaganja, ali da je neophodno obezbediti odgovarajuće preduslove za to.

- Teško da je danas moguće zamisliti da neko sa svog računa uplati milion evra nekoj firmi u nerazvijenom području i da se, na taj način, priča završi. Potpuno drugačiji rezultat možemo imati ako domaće kompanije dobiju šansu da rukovode tim kompanijama.

Branislav Grujić, vlasnik kompanije PSP Farman, kaže da bi njegovo preduzeće moglo da se bavi preradom drveta u siromašnim krajevima. - Neophodno je uraditi ozbiljnu analizu jer je ideja dobra. Učestvovao bih ako bi država pomogla kroz podsticaje - poručuje Grujić.
- Ali sigurno je da bi, bar u prvo vreme, u njima dolazilo i do racionalizacije, odnosno otpuštanja i da je za prave efekte, odnosno obezbeđivanje novih radnih mesta potrebno vreme. Pored toga, sigurno je da se u čitav proces mora uključiti i država, formiranjem određenog fonda koji bi, delimično, finansirao ove projekte - objašnjava Spasojević.

Predsednik IO kompanije Nektar Bojan Radun kaže da mali broj preduzeća može da investira. - Nisam siguran da je realno očekivati od kompanija da prave, praktično, grinfild investicije u potpuno nerazvijenim područjima, bez ozbiljne pomoći države - navodi Radun.

On ističe da je Nektar već prisutan u slabije razvijenim opštinama. - Kupili smo Delišes u Vladičinom Hanu, i vodu „heba" iz Bujanovca. Želeli smo da udruženim snagama sa državom povećamo broj zaposlenih u tim fabrikama, ali je izostala reakcije države. Ako bi država pomogla, mi bismo se rado odazvali i dodatno investirali - kaže Radun.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

1 komentar

  1. User image
    Veselica 09.10.2012 11:03

    Svi na okupu! Dace ,dace oni, ali ce uzeti vise! Das jedan dobis tri!

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Branislav Grujić Miodrag Kostić Miroslav Mišković tomislav nikolić najbogatiji srbi tajkuni Bojan Radun Petar Matijević Đorđe Momirović Đorđije Nicović toplica spasojević

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana