Rizici kod otplate kredita u 2010.

17.12.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Veliki deo građana je u protekloj godini osetio značaj rizika kredita kroz promene kursa, kamata, međunarodnih kamatnih stopa i ostalih uslova kreditiranja. Portal Kamatica.com je istraživao najveće rizike za kredite građanima, koji nas čekaju u 2010. godini.

Generalno posmatrano, najveći deo odobrenih kredita građanima u Srbiji prate sledeći rizici: promena kursa, rast indeksa cena, promene evropskih kamatnih stopa i promena marži poslovnih banaka.  

Promena kursa evra prema dinaru je svoj značaj i uticaj na otplatu kredita najbolje pokazala krajem prošle i početkom ove godine. Pad vrednosti dinara za oko 25% je u istoj meri uticao na povećanje mesečnih rata u dinarima. Poslednja kretanja kursa su takođe uticala na mesečne rate za otplatu kredita, ovog puta u značajno manjoj meri. Najveći problem koji imaju korisnici kredita indeksiranih u evrima je neusklađenost promena mesečnih primanja sa promenom visine rate za otplatu kredita. Zbog toga se dešavalo da građani, koji su izdvajali 30% svojih mesečnih primanja,za otplatu rate kredita, dođu u situaciju da im mesečna rata zbog promena kursa poraste na gotovo 40% mesečnih primanja. Ovakve promene su bile među onima koje su najdrastičnije uticale na povećanje neredovnih otplata kredita.

U 2010. godini se, ukoliko ne dođe do drastičnih problema u ekonomiji, ne očekuju značajnije promene kursa dinara prema evru. Prognoze istraživačkih centara pojedinih banaka govore da će se kurs najverovatnije kretati između 92 i 98 dinara za jedan evro u narednoj godini. Sigurno je da će sezonskih oscilacija biti, tako da se viši kurs može očekivati početkom naredne godine, a niži kurs evra tokom letnjih meseci, i u tim periodima su moguće oscilacije koje bi izašle van gore navedenog raspona. Ukoliko bi ipak došlo do značajnijih promena kursa, to po pravilu vuče ostale gore navedene rizike i značajno pogoršava dužničko kreditne odnose građana i poslovnih banaka, tako da promena kursa ostaje najveći rizik za otplatu odobrenih kredita građanima.

Ne manje bitan rizik za otplatu odobrenih kredita je i promena evropske međubankarske kamatne stope – EURIBOR. Krajem prošle i početkom ove godine su uticaj stranih referentnih kamatnih stopa najviše osetili građani zaduženi po kreditima indeksiranim u švajcarskim francima, koji su zavisni od kretanje LIBOR-a. Danas je situacija nešto drugačija, jer je Narodna banka Srbije u dogovoru sa poslovnim bankama omogućila građanima da reindeksiraju svoje kredite iz švajcarskih franaka u evre. Zbog toga je sada daleko značajnije kretanje EURIBOR kamatne stope za korisnike kredita.  

Kretanje EURIBOR-a će najvećim delom zavisiti od oporavka evropske privrede. Obzirom da se u 2010. godini očekuje izlazak iz recesije, za očekivati je i blago pomeranje EURIBOR-a naviše. Ovaj uticaj u 2010. godini neće imati značajnije posledice u vidu promena visine rate korisnika kredita, ali se u narednim godinama on može pokazati kao bitan, posebno za korisnike kredita koji su se početkom 2009. godine zaduživali kreditima indeksiranim u evrima sa visokim bankarskim maržama. Njima bi i trenutno visoke kamatne stope, zbog visokih bankarskih marži, mogle postati još više, ali ovog puta zbog promene EURIBOR-a.

Npr. promena kamatne stope EURIBOR sa 1% na 3%, što se može očekivati u narednih par godina, bi uticala na promenu visine mesečne rate za kredit za oko 5%.  

Sličan uticaj kao i EURIBOR ima i rast indeksa cena na malo, koji se koristi kao indikator za promenu kamatnih stopa na dinarske kredite. Zavisno od toga, kako poslovna banka u ugovoru definiše uticaj ovog indikatora na kamatnu stopu, moglo bi se desiti da kamatne stope na kredite ove vrste budu povećane za nekoliko procenata svake godine. Imajući u vidu da se u narednoj godini očekuje ekspanzivna politika Narodne banke Srbije u pravcu povećanja dinarskih kredita građanima, preporučujemo da se do detalja raspitate o tome od čega zavisi kretanje kamate na dinarske kredite kod službenika poslovne banke.

Promena marži poslovnih banaka je faktor koji zavisi isključivo od poslovne banke koja Vam odobrava kredit. Zbog toga je jako važno pri uzimanju kredita saznati pod kojim uslovima se ona može menjati. Jedan od najčešće pominjanih razloga je „povećanje rizika zemlje“. Ovaj faktor je vrlo širok i često može biti zloupotrebljen od strane poslovnih banaka. Poseban značaj poslovne marže bi mogle dobiti baš u 2010. godini, jer se u proteklom periodu, sa tendencijom nastavka takvog trenda, povećao broj građana koji neredovno otplaćuju svoje kredite. Iz tog razloga poslovne banke često podižu svoje marže, kako bi pokrile gubitke koji se stvaraju zbog nepotpune naplate kredita. Ipak, ovakva politika se uglavnom primenjuje na nove, a ne već odobrene kredite.
 

KAKO SE ZAŠTITITI OD RIZIKA

Na kraju, tu su i neke mogućnosti za građane da se odbrane od prethodno navedenih opasnosti.

Prvi i uvek aktuelni savet je: Detaljno se raspitajte oko uslova kredita. Nije dovoljno znati samo kamatnu stopu, vrlo je važno saznati i od čega zavisi da li će se ona promeniti, ali i u kojim intervalima banka vrši revidiranje i promenu kamatnih stopa.

Izbegavajte maksimalna zaduženja po osnovu svoje kreditne sposobnosti. Iako imate mogućnost da se zadužite do 30% svojih mesečnih primanja, preporučljivo je da to ne koristite maksimalno. Naime, promene koje se mogu desiti u narednom periodu mogu uticati na to da se procenat odvajanja za otplatu mesečnih rata značajno poveća i da dođete u situaciju da niste u mogućnosti da otplaćujete kreditna zaduženja.

Zadužujte se u valuti u kojoj imate i mesečna primanja. Iskustva, ne samo korisnika kredita u Srbiji, već i u okruženju, pokazuju da iako su nešto veće kamate na kredite indeksirane u domaćoj valuti, kod ovih kredita je mnogo manja neusklađenost promene mesečnih primanja sa promenom mesečne rate kredita.

Preferirajte kredite sa fiksnom kamatnom stopom. Što je duži period otplate kredita, to su veći i rizici za promenu uslova kreditiranja. Zbog toga je preporučljivo da se, kada god je to moguće, zadužujete u kreditima sa fiksnom kamatnom stopom. Krediti sa fiksnom kamatnom stopom su uvek nešto skuplji od kredita sa promenljivom, ali kod njih je rizik od promene uslova sveden na minimum. Vrlo je važno da imate u vidu da ovakvi krediti ne smanjuju rizik od promene kursa, već isključivo od promene kamatne stope i bankarske marže. Zbog toga bi sa stanovišta rizičnosti „idealan kredit“ bio dinarski kredit sa fiksnom kamatnom stopom.

Refinansirajte kredit. Ukoliko dolazite u situaciju da otplata mesečne rate postaje prevelik teret za vaš budžet, možete pokušati da refinansirate kredit. Refinansiranje, iako košta korisnika kredita, može doneti značajne olakšice, prvenstveno u pogledu povećanja roka otplate i smanjenja mesečne rate za otplatu kredita.



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana