Iz ugla pravnika - krediti postojećih korisnika

14.11.2011

Istraživanja izvor: Kamatica

ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA
(krediti postojećih korisnika)

Zakon kojim se štite korisnici finansijskih usluga, kao i odgovori NBS bankama na pitanja vezana za ovaj zakon su donekle poboljšali položaj klijenata koji imaju kredite u otplati. Najvažnije novine su sledeće:
a) Prvi put je u odnosu banka – klijent decidirano uvedeno važenje Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o zaštiti potrošača, Zakona kojima se reguliše poslovanje banaka i drugih propisa u slučajevima koji nisu regulisani samim Zakonom o zaštiti korsnika finansijskih usluga (u daljem tekstu: ZAKON). Navedeno je sadržano u članu 4. ZAKONA.
b) Članom 8. ZAKONA je uvedeno da ugovorna obaveza mora biti odrediva, odnosno, određena. Navedeno, u praksi znači da banke više ne mogu jednostrano menjati kamatne stope u zavisnosti od poslovne politike, unutrašnjih akata banke, situacije na tržištu i ostalih neodredivih elemenata. U odgovorima NBS na pitanja banaka jasno je određeno od čega mogu zavisiti promenljivi promenljivi elementi: referentna kamatna stopa, indeks potrošačkih cena, LIBOR, EURIBOR i njima slični pokazatelji. Ono što je najvažnije u ovom članu ZAKONA je činjenica da promenljivi elementi kamate moraju da budu takvi da na njih ne može jednostrano uticati ni jedna ugovorna strana i da se moraju javno objavljivati.
c) Promenljivost nominalne kamatne stope je i vrsta elemenata koji utiču na njenu promenljivost je potvrđena i članom 26. ZAKONA.
d) U svojoj dopuni odgovora bankama NBS je, u zavisnosti od vrste ugovorene nominalne kamatne stope, predvidela tri slučaja:
1. Nominalna kamatna stopa (NKS) je, inicijalno, u osnovnom ugovoru definisana kao broj (npr. 4,25%) i njena promenljivost nije vezana za neki od odredivih elemenata koji je pominjan u prethodnom delu teksta, već isključivo za poslovnu politiku banke, unutrašnja akta banke i slično, ima sa aneksom ugovora vratiti na početnu vrednost, iz osnovnog ugovora o kreditu.
2. NKS je u osnovnom ugovoru određena kao zbir marže banke i odredivog elemena (LIBOR, EURIBOR i slično), a u ugovoru nije definisano koliko NKS iznosi na dan potpisivanja ugovora (npr. Ugovorom je definisano da se kamatna stopa izračunava kao zbir marže banke i 6M LIBOR). Kamatna stopa se ima vratiti na početnu vrednost, tako da visina marže ne može biti veća od inicijalne. Na žalost, NBS, u svojim odgovorima, nije predviđeno da promenljivi element NKS mora biti ponovo isti kao u osnovnom ugovoru (npr. umesto LIBORA, može se uzeti i neki drugi element koji se zvanično objavljuje, kao što su indeks potrošačkih cena, referentne kamatna stopa i drugo).
3. Kamatna stopa iz osnovnog ugovora je definisana kao zbir marže banke i odredivog elementa (npr. 3M LIBOR) i ugovorom je definisano koliko u procentima kamatna stopa iznosi na dan potpisivanja ugovora. Marža banke će se, u ovom slučaju određivati kao razlika kamatne stope u procentima, na dan potpisivanja ugovora (npr. 5,25%) i vrednosti promenljivog elementa (npr. 3M LIBOR) na dan potpisivanja ugovora. Promenljivi element u aneksu ugovora, ponovo, ne mora biti, onaj isti iz osnovnog ugovora.
e) NBS je u svojim odgovorima bankama predvidela mogućnost potpisivanja aneksa ugovora, ali je naglašeno i da postoje slučajevi „kada to nije moguće“. Nije objašnjeno koji su to slučajevi već je data mogućnost bankama da klijente obaveste o članovima koji više ne važe. Tačno je propisano šta to obaveštenje sadrži, ali nije ostavljena mogućnost klijentima, da mogu biti nesaglasni sa obaveštenjem banke.
f) NBS je u svojim odgovorima jasno propisala da se aneksi ugovora mogu potpisati, tek ako su, obe ugovorne strane saglasne i da se ne može primenjivati, trenutno važeći plan otplate, ukoliko klijent nije saglasan sa ponuđenim predlogom aneksa.
g) Ono što je dobro za klijente je činjenica, da bez obzira, da li se klijentu nudi predlog aneksa ili mu se šalje obaveštenje, mora dobiti novi plan otplate kredita i to potpisan i overen. Nije definisano da li potpis mora biti čitak ili da li se mora navesti puno ime i prezime onoga ko potpisuje plan otplate.
h) ZAKON nije definisao matematičku metodu koja se ima primenjivati u aneksima, te je pretpostavka da banke neće menjati metod obračuna kamate i anuiteta (rata+kamata) jer prethodno moraju promeniti opšte uslove poslovanja i objaviti ih najmanje 15 dana ranije pre početka njihove primene. U upotrebi su konformna i proporcionalna matematička metoda.
Sam ZAKON i odgovore bankama kao i dopunu odgovora bankama možete naći na sledećim linkovima:

1. Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga: http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/20/zakoni/zastita_korisnika_finansijskih_usluga.pdf
2. Odgovori bankama na pitanja vezana za Zakon: http://www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/63/odgovori_na_pitanja_banaka.pdf
3. Dopuna odgovora bankama na pitanja vezana za Zakon:www.nbs.rs/export/sites/default/internet/latinica/63/odgovori_na_pitanja_banaka_dopuna.pdf

 

 

 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana